Propada srpsko-hrvatska Tesla banka

Dodajte komentar

Srpsko-hrvatska Tesla štedna banka diše na škrge. Gomila gubitke i teško da će opstati, piše zagrebački Globus.

Hrvatski nedjeljnik tvrdi da su situacijom u Tesla banci nezadovoljne obije strane, i Srbija i Hrvatska. U Srbiji SNP teško optužuje lidera DS i vojvođanskog premijera Bojana Pajtića da je ulaganjem u Tesla banku oštetio Razvojni fond Vojvodine, dok u Hrvatskoj negoduju oni koji su uložili novac – privrednici.

„Banka ostvaruje gubitak, ali to ne znači da je propala. Većinski dioničari odlučili su da prodaju uloge. Objavili smo pozive za prodaju dionica. Ako se u dogledno vrijeme ne prodaju, možemo očekivati i da će se banka ugasiti. Jer, ako kontinuirano ostvaruje gubitke, bolje ju je likvidirati,“ kaže Zvonko Agičić, predsjednik Uprave banke, i dodaje “da bi se banka razvila, trebao joj je minimalni početni kapital od 18 miliona eura, a sakupilo se samo 4,9 miliona”.

Priča je počela prije tri godine kad je Tesla štedna banka dobila odobrenje Hrvatske narodne banke za poslovanje i tako postala prva srpska finansijska institucija u Hrvatskoj od početka 90-tih.

Zamišljena je prije svega kao razvojna banka koja će povoljnim kreditima i logističkom podrškom omogućiti održiv povratak srpskih izbjeglica na ratom opustošena područja u Hrvatskoj i olakšati Srbima u Hrvatskoj osnivanje malih i srednjih preduzeća. Projekat je iniciralo Srpsko narodno vijeće s Miloradom Pupovcem na čelu koji je postao predsednik Nadzornog odbora banke, ali je, zbog sukoba interesa, krajem prošle godine tu poziciju napustio, podsjeća Globus.

Zato ne čudi da su srpske vlasti dale konkretnu podršku: Srbija je preko Fonda za razvoj Srbije uložila 1,7 miliona eura i postala najveći dioničar (30 odsto kapitala). Vojvodina je preko Fonda za razvoj Vojvodine dala 1,5 miliona eura (26 odsto kapitala).

Osim fondova za razvoj, u priču su ušli i hrvatski privrednici. I to Tvornica ulja Zvijezda sa oko 500.000 eura, ’Končar’ sa oko 400.000, zatim ’Sladorana Županja’, ’Đuro Đaković’… Sad te firme traže da im se novac vrati. I država Hrvatska obećala je pomoć, ali nije uložila ni kunu, zaključuje zagrebački Globus.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *