Poslanici crnogorskog Parlamenta završili su raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o obligacionim odnosima kojim se, između ostalog, predviđa ograničavanje kamatnih stopa.
Poslanik Socijalističke narodne partije SNP koja je predložila izmjene i dopune zakona Aleksandar Damjanović kazao je da se tim aktom obuhvataju dvije stvari – takozvana valutna klauzula i ograničavanje kamatnih stopa.
On je rekao i da preporuke Centralne banke CBCG Vladi govore u prilog predloženom zakonu, gdje je jasno rečeno da je izmjena Zakona o obligacionim odnosima jedan od strateških pravaca razvoja, gdje će se definisati nivo maksimalne stope.
“Guverner CBCG Milojica Dakić iskazao je spremnost da se CBCG odredi prema tom prijedlogu zakona i dao je podršku. Uostalom tu podršku je morao i da da jer su u preporukama Vladi za ovu godinu jasno naznačene mogućnosti da se zakonski ograniči kamata”, rekao je Damjanović.
Poslanik Demokratske partije socijalista DPS Zoran Jelić podsjetio je da su svi poslanici tokom rasprave o prošlogodišnjem izvještaju CBCG ocijenili da su kamatne stope koje odobravaju banke visoke.
“Savjet CBCG je sa posljednje sjednice uputio preporuku bankama da se u narednom periodu snizi nivo aktivnih kamatnih stopa, ali nije međutim saopšteno na koji način to treba da se uradi – da li administrativno ili zdravom konkurencijom“, kazao je Jelić.
On je saopštio da je SNP predložila administrativni model snižavanja kamatnih stopa koji je poznat u zemljama EU i okruženju. Jelić smatra da se taj model prije svega ne odnosi na Zakon o obligacionim odnosima, nego da se to reguliše drugim zakonskim rješenjima.
SNP je predložila da kamatna stopa prema kompaniji ili preduzetniku ne može biti veća od 14 odsto, prema pojedincu ne veća od 15 odsto, dok mikrofinansijska institucija MFI prema preduzeću i pojedincu ne može odobriti kamatu veću od 16 odsto.
Na pitanje Jelića na koji način je predlagač došao do ovog nivoa kamatnih stopa, Damjanović je odgovorio da je to uslijedilo nakon utemeljene analize brojnih podataka posljednjih nekoliko godina.
Poslanik Demokratskog fronta DF Nebojša Medojević smatra da nije problem u visini kamata, tržištu ili u kreditnom riziku, već u riziku zemlje.
“Naprosto postoje učesnici na finansijskom tržištu koji su izvan zakona i koji mogu da ugovore bilo koju kamatu, da ne plate i da pare iznesu van zemlje, a da zato ne odgovaraju“, tvrdi Medojević.
U Crnoj Gori, kako je saopštio, ne mogu da se primjenjuju te stvari.
“Crna Gora nije normalna zemlja i mi smo u vanrednom stanju kada je u pitanju dužničko ropstvo. Ovoga čuda kakvo je funkcionisanje bankarskog sektora u Crnoj Gori i pristup kreditima, nema niđe“, rekao je Medojević.
Tu materiju, kako je naveo, treba regulisati posebnim zakonom o kamatama zbog složenosti pristupa.
“Mislim da bi bolje bilo da smo napravili neki zakon o kamatama koji bi definisao precizno šta su kamate. Kakve su kazne ako neko ne poštuje ovaj zakon i ko nadgleda primjenu zakona?“, pitao je Medojević.
Prema njegovim riječima, banke su iz Crne Gore izvukle ogromne svote novca, a još više njihovi direktori.
“Direktori banaka, stranci, su opljačkali Crnu Goru sa lokalnim tajkunima. Treba donijeti zakon o ličnom bankrotstvu“, dodao je Medojević.
Poslanik Socijaldemokratske partije SDP Damir Šehović saopštio je da je pozitivna stvar što se zakonom precizira adinistrativno ograničenje kamatnih stopa na 14 odsto, 15 odsto, odnosno 16 odsto, u zavisnosti od namjene kredita.
“Negativna stvar je da ograničenje kamata na način kako je predviđeno zakonom može određenoj grupi potrošača onemogućiti pristup kreditima“, tvrdi Šehović.
Zakonom bi se, kako je naveo, mogla smanjiti kreditna aktivnost.
“Drugi nedostatak je taj što bi ovaj zakon mogao da smanji broj, ali i raznovrsnost kreditnih proizvoda. Ovim zakonom se neće smanjiti visina efektivne kamatne stope, već će se samo kamatne stope uprosječiti“, rekao je Šehović.
Zakon bi, kako je ocijenio, mogao i da nagradi klijente koji su skloni špekulisanju, a da bude teret onim najurednijim klijentima.
“Rizik je da bi ovakvo usvajanje zakona moglo da pospješi ilegalno tržište i da ide najviše na ruku kamatašima. Zakonom bismo takođe mogli da dođemo u situaciju da poskupe krediti za investicije kod kompanija, da poskupe stambeni krediti kod pojedinaca, a da pojeftine krediti za potrošnju što ekonomski nije opravdano“, objasnio je Šehović.
Zakonom, kako je naveo, postoji rizik i da se ugase MFI.
Mladen Bojanić iz Pozitivne Crne Gore podržao je ideju da se ograniče kamatne stope, ali smatra da predloženi model nije najsrećnije rješenje.
On je rekao da bi se amandmanski moglo djelovati da se na primjer CBCG obaveže da odredi referentne kamatne stope, ili da se ide na prosječne kamatne stope, a da se onda za pojedinu vrstu kredita odredi koje su to maksimalne stope.
