Američka hajka na evropske banke

Dodajte komentar

Američko pravosuđe otvorilo je finansijsku istragu o sumnjivim dolarskim transakcijama njemačke Komerc banke sa Iranom i drugim zemljama pod sankcijama SAD.

Najnovija provjera poslovanja druge najjače njemačke banke uslijedila je nakon što je francuskoj BNP Paribas banci naloženo da u Americi plati globu od 8,9 milijardi dolara zbog višegodišnjeg provlačenja novca iz Sudana, Irana i Kube na finansijsko tržište SAD.

“Ukoliko odlučite da poslujete u našoj državi, morate se pridržavati naših zakona. Profiteri moraju da shvate da je američki zakon iznad njihove pohlepe”, rekao je Ričard Veber, šef američke poreske policije, objasnivši time pozadinu najveće novčane kazne izrečene jednoj stranoj banci od početka interkontinentalne istrage 2009. godine

Imućni Iranac odluči da plasira stotinak miliona američkih dolara u SAD, ali zna da je njegova zemlja pod oštrim finansijskim sankcijama Vašingtona. Ne odustajući od namjere da preko Volstrita oplodi kapital, Iranac potraži banku koja bi mogla da provuče njegov novac do Menhetna. Kada je nađe, klijent iz zemlje pod američkim sankcijama bankaru bez predrasuda isplaćuje izdašnu proviziju, a novac iz Irana sa američke finansijske adrese potom putuje dalje ko zna kome i gdje.

Šta se dešava kada američko pravosuđe i finansijska policija ulove bankara koji preko svoje filijale u Njujorku, iranskom, sudanskom ili kubanskom klijentu obezbijedi ulaz u finansijski sistem SAD?

Cijenu tog višegodišnjeg svjesnog prestupa platiće koliko ove sedmice francuska banka BNP Paribas, četvrta najjača banka na svijetu, pošto je u periodu 2004–2012. na američko finansijsko tržište plasirala 6,4 milijarde dolara kapitala iz Sudana, 1,7 milijardi sa Kube i oko 650 miliona iz Irana.

BNP Paribas je već sedma evropska banka kojoj je zbog raznih, po američkim zakonima, nezakonitih marifetluka na američkom finansijskom tržištu naloženo da obešteti SAD. Britanske banke Lojd, Barkliz, Standard Čarter, HSBC, švajcarski Kredi svis i holandski ING već su zbog žongliranja kamatnim stopama, prikrivanja stranih računa američkih državljana i drugih finansijskih akrobacija – platile basnoslovno visoke kazne.

BNP Paribas je ipak osobeni “trofej” američke potjere za stranim grešnim bankama, ne samo zbog ogromne kazne (veće od zbirne sume koju je nadoknadilo preostalih šest imenovanih), već i zbog dodatnih nameta kojima je izložena.

Otpuštanje 13 zaposlenih i jednogodišnja zabrana obavljanja dolarskih transakcija, ne samo u SAD već i u nizu drugih finansijskih centara svijeta, dio je drastičnih kaznenih mjera “za primer drugima”, navedeno je u saopštenju američkog ministarstva pravde.

Kako bi izbjegao oduzimanja dozvole za rad na Volstritu – mjeru koja je u globalnom finansijskom sistemu ravna “giljotini” – BNP Paribas je tjeskobno prihvatio da postane prva velika globalna banka koja je pred američkim pravosuđem priznala krivicu za počinjene rabote.

U međuvremenu, američko pravosuđe i finansijska policija nastavljaju potjeru za posrnulim evropskim bankama. Sledeća na udaru je Komerc banka, druga po snazi u Njemačkoj, objavio je juče “Njujork tajms”. Pod lupom američkih istražitelja su sumnjiva štimovanja Komerc banke na globalnom tržištu deviza. Iza Komerc banke na tasu američke finansijske pravde mogle bi se, prema najavama, naći Dojče banka, Sosijete ženeral, Kredi agrikol – neke od banaka koje su stubovi bankarskog sistema Evropske unije.

Samo dan nakon kažnjavanja BNP Paribasa, francuski ministar finansija Mišel Sapen založio se protiv hegemonije dolara u međunarodnim finansijskim transakcijama.

“BNP Paribas u svom poslovanju nije prekršio evropska pravila. Banka je žrtva predalekih ovlašćenja američkog pravosuđa. Slučaj ukazuje na neophodnost korišćenja većeg broja valuta u međunarodnim transakcijama”, insistirao je Sapen, dok se još spekuliše kako bi zvanični Berlin mogao reagovati na američku istragu i eventualno kažnjavanje Komerc ili Dojče banke.

Aršin američkog pravosuđa je, međutim, drugačiji kada su u pitanju američke banke. Sa jedne strane, američko pravosuđe još nije otvorilo krivičnu istragu protiv jednog jedinog vinovnika hipotekarne krize 2007. koja je svijet 2008. gurnula u najtežu recesiju od Drugog svjetskog rata. Sa druge, niz američkih banaka (Siti, Džej Pi Morgan…) u više navrata uhvaćen je u mutnim poslovima i kažnjen. Doduše, samo za mutne poslove koje su uradile na domaćem terenu, dok je američko sudstvo ostalo slijepo za njihovu ulogu u štimovanju evropskih kamatnih stopa ili u ostalim mutnim poslovima van SAD.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *