Otkako je počela globalna kriza, stranim bankarskim grupacijama nije više lagodno da posluju na tržištima Srednje i Istočne Evrope.
U petak je brzinom svjetlosti prostrujala vijest da će Erste grupa zabilježiti enormne gubitke u Mađarskoj. Indeks Bečke berze se poljuljao, a o tome je vrlo brzo brujao cio finansijski svijet, i to ne samo na Starom kontinentu.
Razloge treba tražiti u reindeksaciji i prebacivanju zajmova iz eura i dolara u forinte. Bankama to donosi gubitke od bar 30 odsto.
Većina građana i privrede ima kredite indeksirane najčešće u eurima, a ređe i u američkim dolarima i jenima. Domaće valute su tamo dosta izgubile vrijednost pa je i privredi i građanima vraćanje uzetih zajmova teško palo.
Mađarska vlada je našla rešenje tako što je donijela propis koji je klijentima omogućio da indeksirane zajmove prebace u domaću valutu i tako znatno izbrišu valutni rizik. Prva žrtva je Erste banka koja je i najavila enormne gubitke u toj susjednoj zemlji, a biće ih, izgleda, još.
O tome profesor novosadskog Univerziteta dr Siniša Ostojić kaže: “Takav potez donio je kratkoročno olakšanje klijentima, a negativne posljedice osjetiće se već na srednji rok, ako ne i prije toga”.
“To što su oni uradili predstavlja krađu tuđe valutne stabilnosti, u ovom slučaju vezane za euro. Od 2009. godine pa do sada forinta je deprecirala prema euru 30-35 odsto. Za toliko gube i banke preindeksacijom kredita iz eura u forinte. Ne smijemo zaboraviti da su banke i došle na istočna, manje razvijena tržišta, baš da bi zarađivale na indeksiranim zajmovima. Ukoliko nema indeksiranih kredita, nema ni tih banaka. One će se, sasvim izvjesno, povući. Vrlo brzo tamo će se osjetiti nedostatak kapitala. Kada nema kredita, pada tražnja, a kada se to događa, pada i proizvodnja, BDP. To je korak unazad u svakom pogledu”, smatra Ostojić.
Ostojić naglašava da takvu mjeru nikako ne bi trebalo uvoditi kod nas, posebno što je Srbija tržište s najvećom evroizacijom u svijetu. Zato su problemi kod nas i počeli padom dinara prema evropskoj valuti. Jer, ne treba zaboraviti da je u vrijeme kreditne ekspanzije euro vrijedio 76 dinara a juče je bio 116. Baš taj skok doveo je do teškoća u vraćanju kredita.
Nudi li mađarska vlada nekakve olakšice bankama osnovanim stranim kapitalom? Njihov bankarski ambijent je sličan našem. Dovoljno je proći centrom Segedina pa vidjeti da su iste strane banke i tamo i ovdje.
A Vlada premijera Orbana ne krije da želi 50 odsto bankarskog tržišta u domaćim rukama. Mađarska Sečenji banka ponudila je još početkom ove godine da preuzme mađarske filijale dvije austrijske banke, Erste i Rajfajzen za po euro. Obije banke su odbile ponudu. Da li su danas spremnije da je prihvate? Sigurno je da u Mađarskoj nisu iznenađeni budućim razvojem događaja. I iz centralne banke i iz minstarstva privrede su još prije nekoliko mjeseci najavili da bi jedna ili dvije strane banke mogle napustiti tržište.
