Katastrofe će skupo koštati SAD

Dodajte komentar

Klimatske promjene, koje će SAD godišnje koštatati na stotine millijardi dolara, veoma loše će uticati na američku ekonomiju.

U izvještaju Riski Biznis, čiji su između ostalih autori i bivši američki sekretar Trezora Henk Paulsona i nekadašnji gradonačelnik Majkl Blumberg, procjenjuje se da će vlasnike građevina u priobalnim zonama štete usled poplava i olujnih vjetrova koje su direktna posljedica klimatskih promjena koštata 25 milijardi eura godišnje u narednih 15 godina, prenio je list Figaro.

Zbog rasta nivou vode do 2050. ti troškovi će narasti na između 48,9 i 78 milijardi eura.

Ocjenjuje se da će 2010. troškovi štete usljed elementarnih nepogoda kojima će najviše biti pogođeni istočna obala i Meksički zaliv, prevazići 500 milijardi eura. U izvještaju se dodaje da štetom od prirodnih katastrofa neće biti pogođeni samo vlasnici infrastrikturnih i stambenih objekata već i poljoprivredni sektor.

Zbog toplotnih talasa i suše u toku narednih 25 godina poljoprivredni prinosi u SAD će biti smanjeni deset odsto, a visina štete mjeriće se iznosom od više milijardi dolara.

Koautor izvještaja klimatolog Robert Kop sa američkog univerziteta Rutgers ocjenjuje da će se do 2050. dužina trajanja toplotnih talasa tokom godine sa temperaturama višim od 35 stepeni povećati za dodanih 52 dana što je dva do tri puta više od prosjeka u poslednjih trideset godina.

Sa povećanjem temperature predviđene do kraja vijeka i manje od sat vremena provedenih napolju moglo bi kod ljudi da izazove hipertermiju i dovede do smrti više hiljada ljudi, između 11.000 i 36.000, navodi se u studiji.

Vlažnost vazduha koja će biti povećana opasnija je po ljudsko zdravlje nego toplota.

“Ukoliko je vrijeme vlažno, čovjek ne može normalno da diše, a ako je disanje otežano, prirodna regulacija tjelesne temperature ne može da se obavlja što dovodi do smrti”, objašnjava koautor studije američki doktor Al Somer sa univerziteta Džon Hopkins.

Ovim fenomene biće pogođeni srednji istok SAD, istočna obala kao i ostrva na sjeverozapadu Pacifaka.

“Ukoliko se nastavi ovim tempom sa klimatskim promjenama ljudi neće moći da izađu napolje, što će dovesti u pitanje obavljanje građevinskih i poljoprivrednih radova”, upozorava klimatolog Majkl Openhajmer sa univerziteta Prinston.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *