Srbija: Banke budzašto prodaju loše kredite

Dodajte komentar

Banke u Srbiji spremne su i da za minimalnu cijenu prodaju svoje loše kredite, samo da ih se reše i oslobode novac koji su morale da rezervišu za takve zajmove.

Cjenovnika nema, jer ustupanje zavisi od “kvaliteta” nenaplativih pozajmica, ali, u praksi, firme ne plaćaju više od polovine vrijednosti kredita koji se nudi, i to je maksimalna cijena.

Mnogo češće banke su spremne da ih ponude po 20, 15, pa čak i ispod deset odsto vrijednosti spornog kredita, a neke ih daju i za jedan odsto.

Za dvije godine, od kada je donijet propis, polovina od 33 banke koje posluju u Srbiji počela je da prodaje svoja potraživanja, od toga samo jedna se riješila loših zajmova od 26,5 milijardi dinara ili dvije trećine od ukupno ponuđenih nenaplativih pozajmica.

Ona je svoje kredite, koje nije mogla da naplati, dala upola cijene i tako izgubila oko 100 milina eura. Istovremeno je raščistila svoj bilans i oslobodila novac koji je morala da rezerviše za takve loše zajmove.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

“Banke koje dobro posluju, imaju stabilne bilanse i likvidne su, nema potrebe da žure i prodaju svoje loše kredite, već mogu da se nose sa njima, jer su i nastali zbog loših procjena rizika”, smatra Đorđe Đukić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

“S druge strane banke sa problemima u poslovanju žure da dođu do bilo kog iznosa prodajući kredite koje ne mogu da naplate po bilo kojoj cijeni. Smatram da Srbiji nije potreban fond za nenaplative zajmove, i da banke mogu same da se izbore sa takvim kreditima bez obzira na njegovu visinu”, smatra on.

Nivo nenaplativih kredita Srbije od 22,2 odsto je u samom vrhu Evrope. Od nas su samo gori Rumuni, kod kojih su loši zajmovi premašili 23 odsto. Bankari kažu da je to prosjek ali da je vrijednost mnogo veća i da u pojedinim sektorima privrede, kao što su građevina, dostižu i 50 odsto.

Većina kredita koji se ne vraćaju je obezbijeđena, uglavnom hipotekama, ali zbog skupe i dugotrajne procedure banke se nerado upuštaju u aktiviranje takvih hipoteka. Bilo je slučajeva, kao što su Agrobanka, Razvojna banka Vojvodine, Univerzal i Privredna banka Beograd kada se namjerno “pogrešno” procjenjivala vrijednost obezbjeđenja koja je dovela do njihovog gašenja.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *