Pregovori oko ulaska još jednog partnera u akcionarsku strukturu Montenegroberze još su u toku. Trenutno se nalazimo u fazi usaglašavanja akcionarskih ugovora i samih ugovora o prodaji, pa ne možemo da preciziramo konačne rokove po pitanju realizacije navedenog projekta, kazao je u intervjuu za ,,Dan” izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović.
– Odlaganje po pitanju ulaska partnera prouzrokovano je kompleksnošću međunarodne regulative i procedura i nikako nije uzrokovano „odustajanjem” partnera – kazao je Maksimović.
● Koliki je bio ukupan obim trgovine od početka godine?
– Ukupan promet ostvaren na berzi od početka godine iznosi oko 63 miliona eura, uz zaključenih oko tri hiljade transakcija. U poređenju sa istim periodom prethodne godine, promet je zabilježio rast od 511 posto. Već sada u junu imamo veći iznos godišnjeg prometa u odnosu na prethodne četiri godine. Svakako da je on u najvećoj mjeri prouzrokovan emisijom državnih obveznica. Na povećanje prometa i boljih performansi na tržištu, uticale su i značajno bolje globalne percepcije investitora u pogledu očekivanja budućih kretanja. Navedeno pozitivno raspoloženje u značajnoj mjeri se prelilo i na naše tržište pa možemo konstatovati bolji trend u odnosnu na prehodne godine.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
● Kako se ulazak Istambulske berze u vlasničku strukturu Montenegroberze odrazio na interesovanje investitora, odnosno promet na berzi?
– Smatram da još uvijek nije u dovoljnoj mjeri iskorišćen ulazak Istanbulske berze za povezivanje i približavanje crnogorskog tržišta kapitala turskim investitorima. Kako investitori sa tog područija do sada nijesu ulagali na tržišta kapitala u regionu, očekujemo da u budućem periodu kroz sihronizovanu promotivnu aktivnost (predstavljanje potencijala tržišta i glavnih komapanija) podstaknemo interesovanje turskih investitora. Takođe, očekujemo i značajnu podršku od strane Istanbulske berze i prilikom kreiranja novih – izvedenih finansijskih instrumenata i derivata.
● Za koja preduzeća su kupci najviše zainteresovani?
– Najveće interesovanje u ovom periodu bilo je za akcije preduzeća koja ostvaruju pozitivne finansijske rezultate. Među njima najveći promet ostvaren je sa akcijama: HG Budvanske rivijere u iznosu od oko 4,4 miliona eura, Crnogorskog telekoma u iznosu od oko 2,1 milion, Crnogorskog Elektroprenosnog sistema u iznosu od oko 714 hiljada eura kao i Jugopetrola Kotor u iznosu od oko 711 hiljada. Ako posmatramo akcije likvidnijih kompanija, najveći rast cijene od početka godine zabilježile su akcije Budvanske rivijere u iznosu od 67 odsto, dok su najveći pad cijene od 44 odsto zabilježile akcije Kontejnerskog terminala i Generalnih tereta.
● Da li je do sada napravljen dogovor u odnosu na Vaš predlog da se prilikom privatizacije preduzeća dio akcija ponudi na berzi putem inicijalne prodaje?
– Nažalost, za sada nijesmo imali konkretne odgovore od Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte. Novine koje bi došle sa tim predlogom ipak se teže odobravaju, ali i dalje zastupamo tezu da bi se sa navedenim načinom „otvaranja” državnih preduzeća ostvarili bolji rezultati i efekti za sve učesnike na tržištu, kompaniju i samu državu kao vlasnika preduzeća.
● Kako komentarišete to što su Bugarska, Hrvatska i Zagrebačka berza osnovale zajedničko preduzeće sa sjedištem u Makedoniji?
– Navedeno uspotavljanje partnerstva između tri berze uslijedilo je nakon prvobitno započetih aktivnosti sa berzama sa prostora bivše Jugoslavije u pravcu formiranja jedinstvene trgovačke platforme. Što zbog vlasničkog sukoba interesa, što zbog internih problema, od navedenog projekta su odustale Ljubljanska i Beogradska berza. Kao nastavak projekta priključena je Bugarska berza, koja je po performansama ispred ostalih u regionu. Sami projekat biće finansiran od strane institucije sa kojom će Montenegroberza, nadamo se, imati bliže uspostavljene odnose u budućem periodu, pa sa pravom očekujemo da i naše tržište kapitala postane dio navedenog projekta. Povezivanja tržišta smatramo prije svega neophodnim u pravu uspostavljanja održivosti sistema i samog boljeg funkcionisanja koje bi išlo u interesu svih učesnika i investitora. Jelena Veljović
Interesovanje za državne obveznice
– Emisija državnih obveznica na crnogorskom tržištu kapitala imala je višestruku korist. Sa stanovišta makrofinansija, Ministarstvo finansija je obezbijedilo najjeftinije uslove zaduženja, odnosno najnižu kamatnu stopu. Kako je za cjelokupni ekonomski sistem Crne Gore, pa i za sve građane u uslovima deficita budžeta cijena zaduženja najvažnija kategorija, sa ponosom možemo reći da je Montenegroberza imala udjela u obezbjeđivanju najpovoljnijih uslova – kazao je Maksimović.
Za tržište kapitala, kako je pojasnio, od značaja je uvođenje nove hartije od vrijednosti, sa kojom je uspostavljeno sekundarno tržište u periodu od naredne četiri godine.
– U maju smo imali obavljenu prvu sekundarnu trgovinu državnim obveznicama. Ne treba zanemariti i sami iznos ostvarenog prometa (koji će u značajnoj mjeri „poboljšati” cifre – performanse sa tržišta u odnosnu na prethodne godine), kao i prihode koji su svi učesnici ostvarili na osnovu emisije. Posredne efekte od same emisije, nadamo se da ćemo osjetiti u skorijem periodu. Tu prije svega mislim na interesovanje koje je već pokazano od strane određenih privrednih društava (osnovanih kao društva sa ograničenom odgovornošću) i finansijskih institucija za približavanje tržištu kapitala i prikupljanje sredstava kroz emisije obveznica – rekao je Maksimović.
,,Odlaganje po pitanju ulaska partnera prouzrokovano je kompleksnošću međunarodne regulative i procedura”- Katastrofalna izjava direktora jedne berze. Ispadosmo nedostupni za strane investitore. Ovoga trziste treba pod hitno da smijeni!
,,Odlaganje po pitanju ulaska partnera prouzrokovano je kompleksnošću međunarodne regulative i procedura”- Katastrofalna izjava direktora jedne berze. Ispadosmo nedostupni za strane investitore. Ovoga trziste treba pod hitno da smijeni!