EU nema recept za novu krizu

Dodajte komentar

Trenutak je da se svijet spremi za sljedeću krizu – zlokobno je ove sedmice upozorila Svjetska banka, snizivši januarsku prognozu globalnog privrednog rasta.

Prognozirani rast je oboren sa 3,2 na 2,8 odsto. Sveopšti „bolno spori privredni oporavak” od prethodne globalne finansijske krize, kako ga je ocijenila Svjetska banka, posebno je uočljiv u Evropskoj uniji, koja beleži kolebljiv iskorak.

Dok glavni privredni konkurenti Evrope ove godine mogu očekivati rast BDP-a – Kina od oko 7,6 odsto, a SAD od oko 2,1 odsto – EU u cjelini do kraja 2014. godine može da se nada rastu od tek 1,2 odsto, smatra Svjetska banka, piše Politika.

Kako se onda najveće objedinjeno tržište može spremiti za sljedeću krizu?

Ako je dijagnoza Breton Vuds institucije tačna, onda evropsko rješenje za ovaj preteći scenario otežava dvostruka sistemska manjkavost „dvadesetosmorke”, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) o konkurentnosti EU.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Sa jedne strane, vidan je manjak političke volje značajnog dijela država članica EU da se suoče sa duboko ukorijenjenim problemima i dogovore zajedničku strategiju, posebno u energetskom sektoru, smatra SEF. Ako Evropa godišnje potroši oko 500 milijardi dolara za uvoz energenata i sirovina i još nema zajedničku strategiju o obezbjeđivanju redovnog snabdijevanja, ne treba da se čudi ako deo ovdašnjih industrija uskoro izmjesti pogone u Ameriku, gde je prosječna cijena električne energije upola manja, upozorava SEF.

„Istrajna nevoljnost ili nesposobnost političara da stanovništvu objasne zašto su neophodne i reforme i novi oblici saradnje unutar EU, ali i sa spoljnim svijetom, na mnogo načina je izraz neuspeha EU”, smatra Svjetski ekonomski forum.

Sa druge strane, objedinjeni recept za privredni oporavak Evrope neizvjestan je zbog rastuće društvene asimetrije unutar ove zajednice država, smatra SEF.

Dok Njemačka i Velika Britanija, na primjer, bilježe postojan privredni rast, jug Evrope daleko zaostaje, mučeći se sa rekordnom nezaposlenošću (posebno mladih) i dugovima. Jaz je posebno upadljiv na planu izuma koji su neophodni za podsticaj novog industrijskog i investicionog ciklusa.

Po tehničkim inovacijama, nordijske zemlje su 16 puta maštovitije od država centralne i istočne Evrope, imaju jaču saradnju između privrede i univerzitetskih centara, razvijeniji odnos prema zaštiti čovjekove sredine i daleko zastupljeniju primjenu digitalnih tehnologija u industriji. Asimetrija društvenog razvoja unutar Evrope posebno je uočljiva na planu školovanja mladih. U nordijskim članicama EU 80 odsto mladih u periodu od pet godina nakon završenog srednjeg školovanja započinje ciklus višeg obrazovanja, dok u centralnoj i istočnoj Evropi to čini tek oko 65 odsto srednjoškolaca.

Evropa je iza sebe ostavila donedavnu strepnju o mogućem raspadu eurozone, ratosiljala se recesije i koliko-toliko oživjela investicioni ciklus, navodi SEF. Istovremeno, zapala je u nove oblike fragmentacije – finansijske i društvene. Da očuva zajednicu i unaprijedi konkurentnost na domaćem i svjetskom tržištu, EU mora da usvoji jedinstven, ali raznorodan program društvenog razvoja. U protivnom, rastuća unutrašnja podjela postaje problem, smatra Svjetski ekonomski forum.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *