Sve je više znakova kako Evropska centralna banka želi još više spustiti osnovnu kamatnu stopu, piše Deutsche Welle. U otvorenom pismu čitav niz bankara pita: što je odjednom postalo loše ako se štedi i zašto se kažnjavaju štediše?
Iz sjedišta Evropske centralne banke se već više puta čulo kako se ‘nipošto’ neće podizati osnovna kamatna stopa i kako se ‘razmišlja’ čak o njenom spuštanju. Kako se čini, već ovog četvrtka bi ECB doista mogao spustiti osnovnu kamatnu stopu koja je već ionako samo četvrtina procenta na tek 0,1%.
Povrh toga, čuje se i da će banke i novčane institucije biti ‘kažnjene’ negativnom kamatom, ako svoj novac žele tek pohraniti u centralnu novčanu instituciju zajedničke evropske valute.
Želja ECB-a i njegovog čelnika Maria Draghija je jasna: uprkos već rekordno niskoj kamatnoj stopi, ekonomija EU-a je daleko od oporavka. Obzirom da nipošto ne izgleda kako prijeti opasnost od inflacije, stopa se onda može još više spustiti. Jer krediti se još uvijek nerado daju i traže, ne investira se, a to znači i da nema novih radnih mjesta.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Rizik poteza ECB-a je velik, a učinka neće biti
Ali u takvoj monetarnoj politici ima i ‘kolateralnih žrtava’: to su štediše. Ne samo da su kamate na kredite niske, još niže su kamate za uloge građana. To je navelo čitav niz predsjednika udruga raznih njemačkih banaka, štedionica i osiguravača da u listu Bild objave zajednički apel protiv ovakvog ‘otuđivanja imovine štediša’, kako su naslovili svoje otvoreno pismo.
Prije svega, njemački bankari smatraju kako se ‘pacijent Evropa’ ipak nalazi na ‘polaganom, ali sve bržem putu poboljšanja’ i kako se tu jedva može nešto učiniti na brzinu. Već i najave ovogodišnjih stopa rasta ukazuju da nisu potrebne nikakve nove fiskalne mjere, a ne postoji niti opasnost od deflacije.
Bankare još više ljuti najavljena ‘kaznena kamata’ za deponovani novac. ‘Takva kaznena kamata kakva još nije postojala u EU-u neće oživjeti izdavanje kredita. Taj lijek neće pokazati učinak, ali će rizik i popratne pojave biti utoliko veće’, smatra predsjednik udruge Volksbanaka i Raiffeisenbanaka, Uwe Frölich, piše Deutsche Welle.
Ugrožena je kultura štednje
Umjesto toga, ističu bankari, ova politika ugrožava ‘kulturu štednje’ kakva se gaji u ovoj zemlji. U Njemačkoj se još od malih nogu uči kako treba štedjeti da bi se imalo u starosti – i što sad onda znači ovaj rat koji se najavljuje svima koji tek žele ostaviti svoj novac ‘na strani’?
Jer to će ostaviti dugotrajne posljedice, upozorava predsjednik udruge njemačkih štedionica Georg Fahrenschon. “Ova politika niske kamate šteti penzionim fondovima i to u doba kad se ukazuje sve veći problem”, smatra ovaj bankar. Jer, penzionera će svugdje u Evropi biti još više nego sad – i odakle da se plaćaju njihove penzije ako se sad kažnjava čuvanje novac?
To smatra i predsjednik udruge njemačkih osiguravača Alexander Erland. Jer ako se uopšte više niti ne trudimo štedjeti, to će ostaviti “golemu rupu u oenzionom osiguranju budućih penzionera”. Ovi bankari ne dvoume se kako je svojevremeno, u doba krize bilo dobro i korisno “otvoriti sve brane” rijeci novca centralnih banaka i pustiti kapital u krvotok privrede.
Ali sad, smatraju, je vrijeme da se počnemo vraćati u “normalno stanje” gdje centralne banke više neće upravljati razvoj ekonomije.
