Deset zanimljivih činjenica i informacija o zlatu u svijetu

Na svijetu postoji dovoljno zlata da svaki stanovnik naše planete može imati 5 zlatnih prstena, a vanjski je dug SAD-a toliko velik da ga ni svo zlato svijeta ne bi uspjelo otplatiti.

Prenosimo zanimljive informacije o zlatu u svijetu, njegovoj proizvodnji, potrošnji i budućnosti.

1. Koliko iskopanog zlata trenutno postoji na svijetu?

Ovaj podatak niko sa sigurnošću ne može tvrditi, ali najbolje stručne procjene govore da se radi o 165 hiljada tona koje su ljudi iskopali tokom svoje istorije. Zanimljivo, više od polovine sveukupno iskopanog zlata na svijetu iskopano je u zadnjih pola vijeka, uprkos tome što su zlato poznavale i civilizacije stare 6000 godina.

2. Koliko se zlata proizvodi svake godine?

Proizvodnja zlata početkom 20. vijeka iznosila je oko 400 tona godišnje. Danas se taj broj kreće oko 2500 tona. U rekordnoj 2001. godini iskopano je 2700 tona. Ovom računicom lako dolazimo do podatka da je prije 20. vijeka iskopano tek 24.000 tona.

3. Kako je to moguće? Nisu li na primjer Španci iz Novog svijeta donijeli goleme količine zlata Azteka i Inka?

Španci su iz Novog svijeta donosili uglavnom velike količine srebra i puno manje zlata. Prema nekim procjenama, radilo se o 150 tona zlata i nevjerovatnih 7500 tona srebra.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

4. Koliko je zapravo 165.000 tona količinski? Kako uopšte predočiti taj broj.

Olimpijski je bazen dimenzija 50 metara sa 25 metara i dva metra dubine. To znači da taj bazen sadrži 2500 kubnih metara vode kad je pun do vrha. Svaki metar kubni vode težak je jednu tonu. Zlato je čak 19,3 puta gušće od vode, što znači da bi olimpijski bazen mogao sadržavati 48,250 tona zlata, odnosno, cijela bi količina iskopanog zlata na svijetu stala u 3,42 olimpijska bazena. Impresivno ili razočaravajuće, procijenite sami.

5. Ako uzmemo da trenutno na svijetu doista ima 165.000 tona zlata, koliko je to po svakoj osobi na planeti?

Čovječanstvo je nedavno premašilo brojku od 7 milijardi. To znači da bi, u nekoj idealnoj i pravednoj raspodjeli zlata, svakoj osobi pripalo nešto manje od 24 grama. Uzmimo da prosječni vjenčani prsten u sebi sadrži zlato 18-karatne čistoće, radi se o čistih pet grama zlata. To znači da bi svaka osoba na planeti imala dovoljno zlata da bude ponosni vlasnik 5 zlatnih prstena, čija bi čista zlatna protivvrijednost u ovom trenutku bila 1.326 američkih dolara.

6. Na što se troši zlato koje se iskopa?

52 posto zlata koristi se za nakit, 18 posto odlazi u trezore centralnih nacionalnih banaka, 16 posto koristi se kao oblik ulaganja, 12 posto odlazi u industriju (primjerice, izrada mobilnih telefona), a za 2 posto se ne zna. Pretpostavlja se da je tih 2 posto crno tržište.

7. Koje nacije troše najviše zlata na svijetu?

Budući da najveći dio zlata odlazi upravo u proizvodnju nakita, najviše ga troše one nacije koje kupuju najviše zlatnog nakita. Prema podacima iz 2010. godine na prvom mjestu u svijetu je Indija s 745 tona godišnje, Kina s 428 tona, SAD sa 150 tona, Turska sa 75 te Saudijska Arabija sa 72 tone. Zemlje EU (bez Ujedinjenog Kraljevstva) zajedno godišnje troše tek 59 tona godišnje.

8. A koje ga zemlje najviše proizvode?

Na vrhu ljestvice svjetskih proizvođača (podaci za 2009.) nalazi se Kina sa 320 tona, SAD sa 223 tone, Australija sa 222, Južna Afrika sa 197 te Rusija sa 190 tona godišnje. U Srbiji se proizvodi oko pola tone godišnje, što ju smješta na 75. mjesto.

9. Što će se u budućnosti događati s cijenom zlata?

Eh, kad bi netko pouzdano znao odgovor na pitanje, budite sigurni da ga ne bi dijelio s nama smrtnicima. Bilo kako bilo, postoje određena predviđanja zasnovana na procjenama trendova. Zlatu od 1900. godine konstantno raste cijena, s povremenim naglim skokovima i padovima. Svoj je vrhunac u zadnjoj deceniji zlato doživjelo ljetos i jesenas, kad je u dva navrata prešlo cijenu od 1900 dolara za uncu. Stručnjaci smatraju kako i u ovoj godini možemo očekivati nešto slično.

10. Koja zemlja na svijetu ima najveće zlatne rezerve?

Očekivano, to su Sjedinjene Američke države, koje imaju daleko najveće rezerve, čak 8133 tone. Slijedi ih Njemačka sa 3401 tonom, Italija sa 2451, Francuska sa 2435 i Kina sa 1054 tone. Austrija posjeduje 280 tona zlata, Slovenija ima 3,2 tone, Srbija 12,2, a Makedonija 6,8 tona.

Check Also

Statis u partnerstvu sa kraljevićima iz Emirata, moguć ulazak Alfa Dabi fonda u Sveti Stefan

Alfa Dabi Holding (Alpha Dhabi), investicioni fond kraljevske porodice Al Nahijan iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, …

Leave a Reply

Your email address will not be published.