Hrvatska neć moći, zbog neispunjenih uslova, bar još petnaestak godina da uvede euro, ocjenjuje ekonomski analitičar Ekonomskog instituta, Željko Lovrinčević.
Lovrinčević je, na konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji, kazao da zbog visoke evroizacije zemlje, a nemogućnosti da uvede euro, Hrvatskoj ostaje da se svo to vrijeme “nosi” sa rizikom kursa, prenosi Tportal.
Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) ove godine će pasti 0,6 odsto, a sledeće porasti za 0,7 posto, dok će javni dug do kraja ove godine biti 70 posto BDP-a.
Trenutno je potrebno oko 4,2 odsto BDP-a za servisiranje kamata po javnom dugu, čime Hrvatska ulazi u zonu visoko zaduženih zemalja, kazao je Lovrinčević u osvrtu na privredna kretanja u toj zemlji, njihove posljedice, mogući razvoj događaja i mogućnosti rješenja krize.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
“Hrvatska stvara godišnje oko pet odsto deficita budžeta, a u zavisnosti od stope inflacije treba nam minimalno tri procenta realnog rasta BDP-a na godinu samo za otplatu kamata”, ističe Lovrinčević.
On takođe predviđa da će u predstojećem periodu sve više rasti pritisak na hrvatsku centralnu banku da uzme učešće u reprogramu javnog duga.
Po njegovom mišljenju, ako kapital ne dođe u Hrvatsku, moglo bi da se dogodi da Hrvati sve više odlaze prema kapitalu.
Lovrinčević je naveo neke elemente, kako je rekao, moguće privredne i društvene eutanazije Hrvatske, ako se dogodi negativni scenario privrednih i ekonomskih kretanja. U tom kontekstu kaže da je recesija za Hrvatsku poželjno stanje u koje se treba vratiti, jer toliko duboka kriza u tooj zemlji.
