Evropski regulatori će sprovesti dosad najstrožije stres-testove u bankama

Dodajte komentar

Strah od deflacije u eurozoni, previranja na tržištima u nastajanju i odlučnost u pogledu izbjegavanja grešaka iz prošlosti signaliziraju da će evropski regulatori vjerojatno sprovesti najstrože stres-testove s kojima su se evropske banke dosad suočile.

Europska agencija za banke (EBA) sjutra će objaviti krizne scenarije za koje će banke morati dokazati da se s njima mogu nositi bez pomoći novca poreznih obveznika, kao što je bio slučaj s nekim od zemalja u krizi od 2008. do 2012. godine koje su se našle na rubu stečaja.

Banke čiji bi se kapital pokazao nedostatnim prema zamišljenim scenarijima, moraće pokazati planove o povećanju rezervi kroz pribavljanje svježeg kapitala, prodaju imovine ili zadržavanje dobiti umjesto isplate dividendi.

Velike evropske banke već su prikupile milijarde eura kapitala i preduzele druge reforme uoči predstojećih provjera, za koje se regulatori nadaju da će konačno otkloniti sumnje ulagača u stabilnost bankarske industrije i omogućiti joj da se ponovno usredotoči na kreditiranje radi jačanja ekonomskog rasta.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Oporavak evropske ekonomije od posljednjeg kruga testova u bankama od prije tri godine i značajan pad troškova zaduživanja za zemlje kao što je Grčka, koja se sada može zaduživati na rok od pet godina uz kamatnu stopu nižu od pet posto, u poređenju sa 20 posto koliko je bila plaćala u vrijeme provjera u 2011. godini, podupiru ocjenu da je u eurozoni najgore prošlo.

No, uslijed raširenih kritika da su stres-testovi u bankama u 2010. i 2011. godini bili preblagi, te uz nove rizike na vidiku, regulatori će vjerovatno definisati strože uslove, smatraju analitičari.

“Ključno je da scenarij bude barem ozbiljan i sumoran kao što je bilo u velikoj recesiji, u razdoblju finansijske krize od 2008. do 2009.”, kazao je Mark Zandi, glavni ekonomista u Moodysovom analitičkom odjeljenju. “Lako je osmisliti scenario ozbiljan poput onog kakav smo prošli”.

Brojke koje su ‘procurile’ u javnost pred sjutrašnju EBA-inu objavu kriznih scenarija pokazale su da će regulatori zauzeti oštriji stav po pitanju ekonomskog rasta nego u 2011. godini, kada je 18 od tadašnjih 27 zemalja članica EU-a ostvarilo slabiji rast od onog predviđenog najcrnjim scenarijem za 2012. prema kojem su bili testirani.

Analičari smatraju da je ekonomski rast najznačajniji činilac stres testovima, a Stephen Smith iz KPMG-a napominje da će gubici po bankarskim hipotekarnim i zajmovima kompanijama biti prvenstveno određivani prema projekcijama BDP-a, kao i procjenama oko nezaposlenosti.

Deflacija i niske kamate novi činioci u testovima

I tretiranje drugih pitanja, poput državnih obveznica, biće takođe važno, napominju analitičari i bankari. Neil Williamson, čelnik kreditne analize EMEA u kompaniji Aberdeen Asset Management, kazao je da će novi činilac u ovogodišnjim testovima biti deflacija, koja prijeti eurozoni.

Godišnja inflacija u eurozoni u martu je iznosila svega 0,5 posto, što je njena najniža razina od 2009. godine, pa jačaju strahovi od deflacije, odnosno pada opšteg nivoa cijena.

Williamson je kazao da će deflacija otežati zajmoprimcima otplatu kredita bankama. Novi kreditni plasmani također će se vjerovatno smanjiti, jer će potrošači oklijevati sa zaduživanjem za potrebe kupnje imovine u uvjetima očekivanog pada cijena u budućnosti.

U prijašnjim stres-testovima, banke su koristile očekivanu dobit od aktivnosti na tržištima u nastajanju da bi ublažile negativne učinke zamišljene recesije u Evropi. No, najnovije krize u Rusiji i Ukrajini čine to manje vjerovatnim u ovom trenutku, a neke banke čak očekuju da će biti testirane za slučaj određenih pritisaka koji bi proizišli s tržišta u nastajanju.

“Ono što se događa na tržištima u nastajanju stvarna je prijetnja razvijenom svijetu”, kazao je Zandi iz Moodysovog analitičkog odjeljenja.

“Mnoge ekonomije koja su visoko uzletjela polako se prizemljuju”, dodao je.

Test kamatnih stopa – ili kako bi banke preživjele ako bi niske kamatne stope nastavile pritiskati njihove marže – drugi je scenarij koji bi prema očekivanjima Neila Williamsona bio uključen u nove EBA-ine testove.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *