Mapa političkog rizika za 2014: Crnoj Gori skinuta oznaka neplaćanja države

Dodajte komentar

AON Risk Solutions, globalna kompanija za upravljanje rizicima, u saradnji s kompanijom Roubini Global Economics, objavila je svoju Mapu političkog rizika za 2014.

U mapi je utvrđen povećani rizik u svih 5 zemalja BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika). To znači da su zemlje koje predstavljaju veliki udio globalne proizvodnje doživjele značajno povećanje političkog rizika koji uključuje političko nasilje, političko uplitanje i neplaćanje države.

Mapa političkog rizika za 2014. pokazuje veći rizik u zemljama BRICS-a, uticaj nestabilnosti u Ukrajini na Rusiju i bivše sovjetske republike, dok u regiji Hrvatska i susjedi nose oznaku zemalja sa srednjim i srednje visokim rizikom osjetljivosti bankarskog sektora.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Hrvatska, BiH, Crna Gora i Srbija sa rizikom osjetljivosti bankarskog sektora

Od zemalja u regiji, Hrvatska nosi oznaku rizika osjetljivosti bankarskog sektora koju ima ukupno 108 zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju.

Crna Gora više nema oznake rizika prekida lanca snabdijevanja. Srbija više nije među ukupno 119 zemalja kojima prijeti opasnost od političkog nasilja.

Mapa političkog rizika mjeri rizik u 163 države i teritorija s ciljem pomaganja kompanijama da lakše procjene i analiziraju svoju izloženost riziku deviznih plaćanja, pravnom i regulatornom riziku, političkom uplitanju, političkom nasilju, neplaćanju države i prekidu lanca snabdijevanja.

„Ove su se godine politički rizici među tržištima u razvoju povećali, naročito u nekim od najvećih ekonomija. Naše kvartalne ocjene daju ažuriranu sliku o rizicima u nastajanju, čime pomažu ulagačima u brzoj reakciji na slabe bilanse i boljoj zaštiti od rizika.” kazao je Paul Domjan, izvršni direktor kompanije Roubini Country.

Položaj Ukrajine pogoršan

Položaj Ukrajine na ljestvici političkog rizika pogoršavao se tokom cijele prošle godine te je njen status u jesen 2013. promijenjen iz srednje visokog u visoki rizik. Ruska aneksija Krima i pad vlade već su odgovarali definiciji zemlje s visokim političkim rizikom, ali su posljedice tih događaja zahtijevale dalje spuštanje na ljestvici – Ukrajina je sada zemlja vrlo visokog rizika. Time u pitanje može doći volja i sposobnost države da plaća svoje dugove. Nadalje, uz nesigurnost u pogledu statusa Krima, kritične će tačke izazivati i zalaganje Rusije za federalizaciju Ukrajine. Ta nestabilnost utiče i na druge bivše sovjetske republike, uključujući Armeniju, Bjelorusiju, Gruziju i Moldaviju.

Niže mjesto na ljestvici Rusija je zauzela prvenstveno zbog navedenih događaja. Uz to, politička napetost i fokus na geopolitička pitanja dodatno su pogoršali rizike poslovanja i deviznih plaćanja. Ruskom ekonomijom i dalje dominira država, rast je zaustavljen, a time dolazi i do povećanja rizika političkog nasilja.

Status političkog rizika u Kini promijenjen je u umjereno visoki rizik zbog usporenoga ekonomskog rasta. Brazil je niže mjesto na ljestvici političkog rizika zauzeo zbog povećane uloge države u ekonomiji, posebno u svjetlu ovogodišnjeg Svjetskog kupa i Olimpijade 2016., Indija zbog pravnih i regulatornih rizika ojačanih korupcijom i umjereno visokim nivoom političkog uplitanja, a Južna Afrika zbog poteškoća sa štrajkovima.

Rastu rizici na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi

Mapa pokazuje i rastuće razlike na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi. Događaji u 2013. povećali su relativnu snagu bogatijih zemalja izvoznica nafte koje su članice Savjeta za zaljevsku saradnju (GCC). Druge zemlje Sjeverne Afrike imaju manje finansijskih resursa za upravljanje poremećajima te stoga i veći nivo rizika. Tri zemlje s pozitivnim pomakom na mapi za 2013. (Bahrein, Oman i UAE) zadržali su svoj profil nižeg rizika, dok je niže mjesto na ljestvici zauzeo Jordan gdje je priliv sirijskih izbjeglica pogoršao unutrašnju situaciju. U subsaharskoj Africi došlo je do određenih poboljšanja, naročito u Gani i Ugandi.

U 2014. ukupno je šest zemalja (trinaest u 2013.) zauzelo više mjesto na ljestvici (Gana, Haiti, Laos, Filipini, Surinam i Uganda), a šesnaest zemalja (dvanaest u 2013.) niže mjesto (među kojima su i Ukrajina, Rusija, Kina, Brazil, Indija, Moldavija itd.).

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *