Možete li ukratko ocijeniti stanje u bankarskom sektoru Crne Gore na početku godine i kakve su Vaše preliminarne prognoze, da li će ova poslovna godina biti izazovnija od prethodne?
Moja ocjena je da su mnogi parametri perfomansi bankarskog sektora iskazani na niskom nivou prudencioznosti ili jednostavnije rečeno zamagljeni. Tu prije svega mislim na parametre solventnosti, likvidnosti i kvaliteta portfolia. Da posjetim da je protekle godine bankarski sektor dokapitalizovan u visokom iznosu (preko 40%) kao rezulatat pogrešne primjene knigovostvenog tretmana za uvođenje IFRS. Mjerenje likvidnosti nije u skladu sa Bazelom III niti prudencionim standardima. Ne postoji standardizovan pristup mjerenja NPLs pa je ova mjera kvaliteta portfolia veoma različita među bankama koje posluju na jednom tržištu sa sličnim klijentima i veoma sličnim kvalitetom upravljanja rizicima.
Ova godina će za bankarski sektor biti neizvjesnija nego protekla zbog mnogo razloga od kojih su najvažniji oni koji se tiču efikasnosti sudskog sitema, sistema koji još uvijek favorizuje dužnike u odnosu na povjerioce, kritično nizak nivo kvaliteta finansijskog izvještavanja, eksterne revizije i procjene imovine, visokog stepen sistemske nelikvidnosti, visokog stepen zaduženosti javnog sektora, privredi i stanovništva, jačanja finansijske nediscipline i sive ekonomije, nivo moralnog hazarda. Struktura crnogorske privrede, gdje svega nešto oko 650 preduzeća prihoduje godišnje preko 1,5 miliona eura, koja je pritom u krizi kojoj se još ne naslućuje kraj, nepovoljna je za poslovanje banaka. Kad tome dodate sva ograničenja o kojima sam govorio i vidljive promjene unutar bankarskog sektora onda je, čini mi se, jasnije zašto ovako zaključujem. Moram pritom da naglasim da je bankarski sektor u protekloj godini postigao zavidnu efikasnost sa preko 800 miliona novo odobrenih kredita.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Šta mislite o konkurenciji unutar bankarskog sektora? Često čujemo najave o ulasku novih banaka, pogotovu iz Turske ali i osnivanju domaćih – da li na trenutnom nivou razvoja crnogorske ekonomije postoji prazan prostor za nove finansijske subjekte?
Dok god postoji nezadovoljene tražnje postoji i prostora za nove institucije. Dok god su te nove kreditne institucije sposobne da svojim kapitalom pokrivaju rizike kojima se suočavaju na ovom tržištu i pronalaze tržišne niše na kojima mogu ostvarivati kontinuirano profitabilnost one su dobro došle sa stanovišta benefita koje donosi konkurentnost. Samo banke koje nijesu sigurne u svoju dugoročnu perspektivu se mogu plašiti dodatne konkurencije. Novim igračima na tržištu je uvijek teže nego postojećim.
Kako ocjenjujete poslovanje Vaše kompanije u protekloj godini? Sa kakvim će poslovnim rezultatima Vaša banka okončati 2013. godinu? Šta biste izdvojili među poslovnim uspjesima koje je Vaša kompanija ostvarila u protekloj godini?
Naše poslovanje u protekloj godini je ocjenjeno od strane Odbora direktora kao uspješno. U visokom stepenu smo ostvarili ambiciozne planove. Godinu smo završili kao najsolventnija, a time i najsigurnija banka u sistemu. Naša profitabilnost mjerena RoA je jedna od najvećih u sitemu. Naš rast depozita iz sektora stanovništva, relativno posmatran, je jedan od najvećih u sistemu. Naši troškovi po radniku su najniži u sistemu. Naša pokrivenost NPLs ispravkama jedna od najboljih u sitemu i značajno smo proširili bazu niže rizičnih klijenata. Ali kao najveći poslovni uspjeh izdvojio bih visok nivo dodatnog snaženja upravljanja rizicima.
Možete li nam reći nešto više o planovima banke za 2014? Na šta će biti usmjeren fokus u ovoj godini?
Planovi su vezani za uvođenje novih i modifikovanje postojećih proizvoda. Želimo da cijene proizvoda povežemo sa rizičnim profilom klijenata i da širimo retail poslovanje. Dodatno ćemo jačati upravljanje svim rizicima. Naša vizija je da budemo banka sa najboljim upravljanjem rizicma u sistemu.
Što se tiče naših proizvoda mislim da će klijenti biti najzinteresovaniji za naše novotarije u platnom prometu I kartičnom poslovanju. Naša Banka je za sada jedina banka u Crnoj Gori koja je u cjelosti primijenila fiksne tarife za procesiranje bezgotovinskih transakcija u platnom prometu u zemlji, što je trend u modernom bankarstvu. Klijent u svakom trenutku zna koliko ga transakcija može koštati. Platni promet prema inostranstvu koji nudimo je takođe veoma efikasan gdje se sredstva transferišu najkasnije u roku do 24 sata, a najčešće za svega nekoliko časova. Jedina smo banka u sistemo koja sa Srbijom ima direktan platni promet. Za plaćanja prema Srbiji uspostavljen je direktan korespodentni odnos sa Komercijalnom bankom AD Beograd i u mogućnosti smo da ponudimo cjenovno veoma povoljan platni promet. Koji god iznos da kao građanin plaćate u Srbiju klijentu Komercijalne banke AD Beograd tarifa je samo 5 eura. Pored toga razvijamo kartično poslovanje sa diferencijom u odnosu na druge banke. Tako već nudimo instolment karticu koja građanima omogućava plaćanje na rate. Ukratko, mala banka mora da ponudi puno novog da bi većim bankama konkurisala u oblasti platnog prometa gdje ekonomija obima igra važnu ulogu.
S obzirom na vrlo uočljiv pad kamata na depozite, mogu li građani očekivati jeftinije kredite i uopšteno bankarske usluge u 2014. godini? Za koje proizvode očekujete da će biti najinteresantniji Vašim klijentima?
Kada se kod nas govori o veličini aktivne kamatne stope obično se, po meni, suviše pojednostavljeno apsolvira to pitanje. Govori se samo o nominalnoj kamatnoj stopi i njenom upoređenju sa sličnim u visoko razvijenim zemljama Evropske unije. Skoro da nisam čuo da neko govori u kategorijama realne kamatne stope, recimo, ili da govori o strukturi formiranja kamatne stope gdje dominaciju imaju skupi izvori koji su između 3,5 – 4,5%. Aktivna kamatna stopa ne može biti ispod pasivne. Velike banke u EU imaju prosječnu cijenu izvora koja je znatno jeftinija. U strukturi kamatne stope pored izvora značajna stavka je i premija za preuzeti rizik. Ona je u Crnoj Gori nedovoljna da pokrije rizike. Bankarski sektor je zbog toga gubitaš giodinama. Treća bitna stavka su operativni troškovi koje banke imaju. Naša banka ima recimo najniže troškove po radniku. Kad na ovaj način dobijete minimalnu prosječnu kamatnu stopu onda treba da je potvrdi tržište. A kako na tržištu nema dovoljno novca (ponuda je manja od tražnje) stignete do drugačije argumentacije o visini aktivne kamatne stope u Crnoj Gori. Ono što se već izvjesno vrijeme dešava u bankarskom sektoru je velika diferencijacija komatnih stopa u zavisnosti od rizičnog profila klijenata iako se prosječno ponderisana kamatna stopa godinama ne mjenja jer se ne eliminišu uzroci njene veličine, a to su prije svega skupi izvori i visoki sistemski I specifični kreditni rizici. Dok god se ovi uslovi ne promjene neće doći do značajnijeg pada prosječno ponderisane aktivne kamatne stope.
Pošto je Bankar.me vodeći finansijski internet portal u Crnoj Gori, možete li nam reći nešto više o planovima za online prisustvo Vaše banke u 2014? Koliko je internet bitan za banku i odnos sa klijentima?
Mi marketinške aktivnosti outsource – ujemo. Marketinška agencija preko koje to radimo dizajnira planove oglašavanja gdje je obuhvaćeno online oglašavanje. U svakom slučaju smo iz godine u godinu u ovom segmentu oglašavanja više prisutni uvažavajući trend sve većeg značaja portala za oglašavanje odnosno marketinško djelovanje.
Kakva su makroekonomska očekivanja kada je Crna Gora u pitanju u 2014. godini? S obzirom da stranih direktnih investicija ima manje nego u ranijim godinama, nezaposlenost raste, kao i zaduženost zemlje – da li bankarski sektor može doprinijeti nekom poboljšanju?
Makroekonomski i fiskalni rizici koji se mogu materijalizovati do kraja godine i u narednom srednjoročnom periodu, odnose se na:
- Neizvjesnost pronalaženja efikasnog rješenja situacije u KAP-u, koje bi omogućilo da se ne poveća energetski deficit Crne Gore, tj. da država više ne subvencioniše potrošnju električne energije za KAP, kao i da se ne ugrozi stabilnost finansijkog sistema.
- Izvjesno prelivanje recesionih procesa iz bližeg i šireg okruženja eurozone i smanjenje tražnje i raspoloživog dohotka u ovim zemljama može imati povratno negativno dejstvo na crnogorsku ekonomiju kroz smanjenje tražnje za našim izvoznim proizvodima, uključujudi i turizam.
- Jačanje turističke ponude zemalja konkurenata turističkoj ponudi Crne Gore, bez dovoljnog rasta konkurentnosti domaće ponude, može dovesti do pada prihoda od turizma, što bi značajno smanjilo potencijal rasta ekonomije, budući da je turizam glavni generator rasta.
- Dalji pad kreditne aktivnosti uzrokovan je kako smanjenom raspoloživošću kreditnih sredstava (kriza bankarskog sektora u zemljama iz kojih potiču majke banke- Italija, Slovenija, Austrija, Mađarska), smanjenom tražnjom za kreditima izazvanu smanjenjem privredne aktivnosti i oštrijim uslovima za odobravanje kredita kao posledice povedanog kreditnog rizika.
- Finansijska nestabilnost koja može rezultirati iz vještačke dokapitalizacije banaka, izostanka makro prudencionog filtera, te nedovoljno efikasne primjene mikroprudencionog filtera.
- Niži priliv stranih direktnih investicija uzrokovanim padom investicionih ulaganja u EU usljed kontinuirane prisutnosti nesigurnosti investitora. Ovaj rizik se efektuira kroz pad agregatne tražnje, uvoza i budžetskih prihoda, negativan uticaj na likvidnost i potencijalno neotvaranje novih radnih mjesta.
- Slab i usporen oporavak tržišta nekretnina, kao dominatnog oblika zaštite plasmana banaka.
- Ograničene mogućnosti u pružanju podrške NPL plasmanima kroz odgovarajuće modele restrukturiranja ima za posledicu da visok nivo NPL-a značajno negativno utiče na odnos ponude i tražnje za kreditima.
- Neefikasnost sudskog sistema u procesuiranju predmeta iz domena naplate potraživanja banaka, izostanak standarda i nadzora nad procjeniteljima kolaterala, te nedovoljno kvalitetno finansijsko izvještavanje dodatno otežavaju pronalaženje sistemskog rješenja problema NPL-a .
Na kraju, s obzirom da nas očekuje još jedna finansijski izazovna godina, možete li građanima Crne Gore ponuditi savjete kako da je što lakše podnesu?
Svaku krizu prebrođuje samo svijest o potrebi oslanjanja na sopstvene snage i mogućnosti. Privremeno dugo traje zato sve životne napore treba povećati. Svijest o sopstvenim slabostima je put ka jačanju sopstvenih kapaciteta. Tuđa ruka svrab ne češe.
razgovarao: Aleksandar Šćekić, [email protected]
