Ne prijeti li rasprodaja Grčke? U čije će ruke otići istorijski centar grada oko Akropolja, kakva će biti sudbina starog aerodroma koji ima neprojcenjivu vrijednostj?
Ova pitanja postaju sve više aktuelna u grčkoj javnosti, budući da vlada, kako komentariše ovdašnja štampa, kao da posustaje pod pritiskom međunarodnih poverilaca da se energično sprovede privatizacija.
Prema pisanju lista “Ekatimerini”, 19 nepokretnosti od posebnog značaja, koje su do sada bile u nadležnosti Ministarstva kulture, dodijeljene su Fondu za prodaju i privatizaciju državne imovine. List se pita nije li, a vjerovatno jeste, sve to učinjeno sa namjerom da se ubrza rasprodaja državne imovine i “namaknu” sredstva za namirivanje dugova.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Ne znači li to, pita se list, da je sada na rasprodaji i istorijska zona oko Akropolja, koja je, odlukom Uneska, sastavni deo teritorije oko jednog od najvažnijih spomenika svetske kulture. Riječ je o Plaki i regionu Anafiotika, koji su od posebnog arheološkog značaja, ali koji imaju i posebnu simboličku važnost za savremenu Grčku. Jer, upravo tu je izgrađen prvi savremeni univerzitet, rezidencije najznačajnijih državnika i političara nove epohe. Činjenica je da je ovaj dio grada uvjek privlačio interes bogatih kupaca koji su žejleli da se nalaze u blizini istorijskog Akropolja, spomenika legendarne glumice, ali i nekadašnjeg ministra kulture Grčke Meline Merkuri.
“Ekatimerini” se pita hoće li se obistiniti prognoza nemačkog “Bilda” da će Grčka, kako bi isplatila dugove, ipak biti primorana da rentira ili proda svoja ostrva. Ako bude tako, zaključuje list, to znači da je ovo samo početak i da je neizvjesna sudbina svega onoga što se trenutno nalazi pod zaštitom Ministarstva kulture – između ostalog, 220 zgrada na Plaki, isto toliko u istorijskom dijelu grada, 40 oko drevnog groblja Keramikos i 335 u srednjevekovnom gradu ostrvu Rodos.
Nedavna prodaja starog aerodroma Eliniko u priobalnom dijelu Atine takođe je izazvala mnogo polemika, ali i sumnje, jer je Fond za privatizaciju brzopotezno našao kupca iako to nije bilo moguće desetak godina. Posle završetka Olimpijskih igara 2004. za koje su na teritoriji aerodroma bili izgrađeni neki od sportskih objekata i marina za 300 jahti, ovo zemljište zvrji prazno i zaraslo u korov, pri čemu je tri puta veće od Kneževine Monako ili dva puta veće od londonskog Hajd parka i njujorškog Central parka.
Bilo je raznih ideja i raspisanih tendera, ali tek sada se kao jedini kupac pojavila grčka kompanija “Lamda divelopment”, koja je time uzela 6,2 miliona kvadratnih metara najprestižnijeg zemljišta u priobalnom dijelu Atine. Tu će, kako se tvrdi, biti izgrađen park na površini od dva miliona kvadrata, a država će dobijati 30 odsto budućih prihoda investitora.
Iza “Lamda divelopmenta” stoji “Global investment grup” koju čine kompanija “Mabar” iz Abu Dabija, kineska kompanija “Fosun grup” i evropski kapital. Grčka strana vjeruje da će glavni grad dobiti ekološku oazu, da će biti otvorene na desetine novih radnih mjesta dok ovdašnja štampa komentariše da cijeli projekat, ako se bolje pogleda, ne prati zajednička strategija vlade i investitora kako će se zapravo ceo projekat razvijati. Postavlja se pitanje istinske vrijednosti cijelog posla i nije li ovo zemljište neprocenjive vrijednosti fond na brzinu prodao u bescijenje kako bi se ubrzao proces privatizacije i namirili zahtevi “trojke” međunarodnih povjerilaca.
Izvor: Politika
