Tvrdnje da inostrane kompanije, posebno mobilne telefonije, iznose ogroman novac iz Crne Gore, koristeći loše zakone i nesposobnost državnih službi, nijesu bez osnova. To potvrđuju saznanja Radija Antena M o još nezavršenom sporu sa Telenorom, u kojem Poreska uprava i Ministarstvo finansija pokušavaju da dokažu kako je državna kasa bila oštećena oko 25 miliona eura.
“Naši organi naprosto nijesu dorasli umijeću menadžmenta tih kompanija da iskoriste rupe u našem zakonu i našem znanju i “odliju” novac u matične firme i(li) države!? Obrasci su, dakle, nekad zakoniti, nekad sporni, ali im je efekat, na kraju, isti – izbjegava se plaćanje obaveza koje bi u matičnim državama te kompanije morale da plate”, saglasni su Poreskoj upravi, Ministarstvu finansija, pa i i u Upravnom i Višem sudu.
Ministarstvo finansija i Telenor spore se još uvijek o porezu za davnu 2006. i 2007. godinu, pošto Norveška kompanija nije platila dažbine na sredstva koja je prenijela u tzv. “keš pul”.
“Keš pul” je, u stvari, objedinjeni račun na koji kćerke firme iz raznih zemalja uplaćuju sredstva, kako bi lakše i jeftinije plaćale obaveze.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Prema tumačenju našeg Ministarstva, Telenor je bio dužan da plati porez na sredstva prenesena u “keš pul”, jer se, jednostavno kazano, radi o njihovom prihodu i taj novac ne pripada “majci firmi”. Crnogorski Telenor je, međutim, transakciju pravno uobličio kao ugovor o depozitu, ali se, po mišljenju Ministarstva, de facto, radi o isplati dividende matičnoj kompaniji. Sljedstveno, Telenor je, po Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, trebalo da plati propisane dažbine, a to pravovremeno nije uradio.
Portparolka Telenora Adrijana Husić kazala je za Radio Antena M da ta kompanija poštuje sve važeće zakone zemlje u kojoj posluje, na svih 13 tržišta gdje se nalazi.
“Navedeni spor koji pominjete je u toku, i iz tog razloga nijesmo u mogućnosti da damo dodatne komentare”, istakla je ona.
Novo Radović iz Ministarstva finansija rekao je da su kod kompanije Telenor utvrđene određene obaveze za više godina u postupku inspekcijskog nadzora.
“Obaveze se odnose na porez na dodatu vrijednost, na porez na dobit pravnih lica i na porez po odbitku u skladu sa Zakonom o porezu na dobit pravnih lica”, dodao je on.
I Radović se poziva na obavezu čuvanja poslovne tajne, kao razlog što ne može da otkrije koji je iznos sporan.
“Telenor je sve te obaveze izmirio odmah nakon donošenja prvostepenog rješenja, ali je na isto rješenje podnio žalbu MIF. MIF je potvrdilo rješenje prvostepenog organa –Poreske uprave-, međutim Telenor je podnio tužbu Upravnom sudu, Upravni sud je poništio rješenje ali ne na način da obustavi postupak nego je vratio na preispitivanje određenih činjenica. Taj postupak je sada vraćen prvostepenom organu i očekuje se da uskoro bude okončan pred prvostepenim organom i da rješenje bude uručeno poreskom obveznku”, objasnio je on.
Nijesu, međutim, sporna samo sredstva Telenora uplaćena 2006. i 2007. na “keš pul” račun i na koja je, prema saznanjima Antene M, trebalo platiti oko 25 milionae poreza. Sporno je i oporezivanje mobilnih telefona ispod nabavne cijene ili na poklon. Zakon propisuje da su neoporezivi samo aparati jeftiniji od 30 eura.
Uz to, prodaja mobilnih telefona ispod nabavne cijene uglavnom je dio paketa, u kojem se kroz usluge nadoknadi barem dio vrijednosti samog aparata. Zato u Ministarstvu smatraju da Telenor treba da plati porez na maloprodajnu cijenu mobilnog telefona.
Sagovornici Antene M ukazuju i na druge, sumnjive načine da se ostvari veći profit u kompanijama mobilne telefonije.
Kombinatorika dokapitalizacije profitom sa kasnijim snizavanjem kapitala preduzeca, mešetarenje sa bonusima / otpremninama ili tzv. autsorsovanje nadležnosti koje dovodi do paradoksalnih situacija da u Beogradu odlučuju na kojoj će lokaciji u nekom crnogorskom gradu biti zakupljen bilbord.
Sve su to i razlozi zbog kojih bi trebalo značajno promjeniti propise u toj oblasti. A što taj potez već nije povučen, kriv je, navodno, i strah Vlade da se ne zamjeri velikim investitorima i ne pokrene lavinu optužbi za biznis barijere.
Izvor: CdM, Antena M
