Na pitanje ’Šta to znači biti pametan’? vjerovatno biste bez mnogo premišljanja imali odgovor. Ali, ono što može da zbuni je pitanje ’Šta znači biti mudar?’ ili ’Za koga kažete da je mudar čovjek?’. A, još je složenije pitanje ’Kako se postaje mudar?’.
Mudrost je sposobnost praviti valjane i zdrave izbore koji su bazirani na iskustvu, kažu neki psiholozi. Za mnoge filozofe to je vrlina, od Aristotela do Konfučija, od hrišćanstva do budizma i taoizma. Neki psiholozi bi to lijepo rekli ’mudrost je ta koja razlikuje veliki lidere od ostatka svijeta’.
Kako razmišljaju mudri ljudi i kako postati mudar?
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Mudrost nema veze sa godinama. Možete biti mudri sa 30, čak mudriji od osobe stare 60 godina. Životno iskustvo i različite životne okolnosti ne doprinose značajno mudrosti. Inteligencija takođe nema značajnu vezu sa mudrošću. Mudar čovjek je takav zato što uči iz svakog iskustva i ta znanja primjenjuje u svakoj prilici. Negovati mudrost je svjestan i namjeran izbor svakog čovjeka shodno godinama i inteligenciji i to se postiže sledećim princima:
Na svijet treba gledati kao da je siv, a ne crn i bijel.
Dobar je primjer, recimo, mišljenje o djevojci koja ima 15 godina i koja želi da se uda. Oni manje mudri bi rekli: ’Da se uda sa 15? Rano je! To je pogrešno! Luda ideja!’
Mudar komentar bi ovu udaju posmatrao sa više stanovišta: ’Nije dobra udaja za ovako mladu osobu, ali treba uzeti u obzir njene životne okolnosti. Možda je odrasla u takvom tradicionalnom duhu, možda je ostala bez roditelja, možda je odgajana u vrijednostima koje su potpuno drugačije od naših. Treba uzeti u obzir i njeno emotivno stanje’. Mudrost je ta koja uvijek sumnja i postavlja pitanja.
Mudri ljudi uspostavljaju ravnotežu između ličnih interesa i opšteg dobra. Mudri ljudi vide šire od svojih interesa, ’dalje od svog nosa’. Mudar i egocentrik ne mogu biti jedna osoba. Onaj ko u svojim stavovima ne vodi računa o interesima drugih ljudi, ne može biti mudar. Ali, to ne znači da je mudar vječita žrtva zarad tuđe koristi. On nalazi balans i srednje rješenje koje će zadovoljiti druge, a i njemu donijeti korist.
Status quo je neprihvatljiv. Mudri ljudi neumorno postavljaju pitanja i preispituju sva pravila. Umjesto da stvari prihvate kakve jesu, mudraci se trude da pronađu bolja rješenja.
Trude se da razumij. Ne osuđuju. Većina kategoriše i lijepi etikete na ponašanje drugih ljudi – ’dobro’ ili ’loše’. Mudar čovjek razmišlja detektivski – njegov je cilj da objasni tuđe ponašanje i da ga razumije, a ne da vrednuje i smješta u kategorije.
Svrha je ispred zadovoljstva. Mudri ljudi nisu srećniji od ostalog dijela svijeta prije svega jer su veći kritičari i misle ’na duge staze’. Smisao stvari i njihova svrha je ono što mudrace zanima, a zadovoljstvo i sreća su u drugom planu.
’Mudar je ko uči od svakoga.
Mudar je ko upravlja svojim strastima…’ (Benjamin Frankin)
Bizlife
