Sunovrat egipatske ekonomije

Dodajte komentar

Ekonomska situaciju u Egiptu posle “arapskog proleća” ne razlikuje se mnogo od zabrinjavajućeg stanja u drugim arapskim državama koje je zahvatio talas promena.

Ekonomski i socijalni bilans “arapskog proleća” u tim zemljama je katastrofalan, privredni rast je slab, budžetski deficit raste, vrednost nacionalnih moneta pada, broj turista se smanjuje, nezaposlenost raste, konstatovao je francuski magazin “Slejt” donoseći analizu pojedinačnog stanja ekonomija svih zemalja zahvacenih promenama.

Osvrćući se na stanje u Egiptu list piše da je posle usporavanja privrednog rasta odmah nakon revolucije i neubedljivih znakova oporavka egipatske ekonomije u 2012, prema poslednjim procenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) privredni rast Egipta u 2013. neće preći 1,8 odsto. Prema procenama ove institucije on će dostići četiri odsto tek 2015.

Da bi bila zagarantovana makroekonomska stabilnost u ovoj zemlji aniltičari smatraju da minimalni privredni rast mora da dostigne šest odsto.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Inflacija u Egiptu preti da ove godine pređe granicu od deset odsto.

Budžetski deficit Egipta prošle godine povećan je na 14,7 odsto BDP. U 2010. godini, pre izbijanja revolucije, bio je 10,7 odsto.

Istovrtemeno, javni dug ove zemlje 2013. narastao je na 90 odsto BDP, dok je pre “arapskog proleća” on iznosio 73 odsto.

Početkom 2011. egiptska moneta livra devalvirala je u odnosu na američki dolar 5,1 odsto i 2,4 odsto u odnosu na evro, da bi za čak 11 odsto izgubila od svoje vrednostri u odnosu na dolar u periodu od decembra 2012. do aprila 2013, piše list.

Vrednost stranih investicija u Egiptu je 2010. dostizala 73,1 milijardu dolara što je ovu zemlju svrstavalo u jednu od najomiljenijih destinacija arapskog sveta stranih ulagača, pre svega zahvaljujući uvođenju povoljne investicione politike 2004.

Međutim, svetska ekonomska kriza kao i unutrašnja politička previranja znatno su izmenile dotadašnju situaciju u tom pogledu u Egiptu.

Strane investicije u Egiptu 2012. su smanjene na 2,8 milijaradi dolara, dok je u 2011. zabeležen čak negativni saldo od 483 miliona dolara.

Prema zvaničnim podacima, zbog smanjenja investicija stopa nezaposlenih u junu prošle godine je porasla na 13,3 odsto sa devet odsto koliko je dostizala 2010.

Prema nezvaničnim podacima, međutim, stopa nezaposlenosti kreće se oko 20 odsto, a među populacijom od 20-24 odsto više od 40 odsto.

Broj stranih turista je značajno smanjen od 2010. što je pogodilo ovu najvažniju privrednu grana sa udelom od 11,3 odsto u ukupnom BDP koja zapošljava tri miliona ljudi.

Posle revolucije broj turista je 2010. iznosio 13,2 miliona, a godinu dana posle revolucije je smanjen za dva miliona da bi 2012. pao na 10,9 miliona.

Prošla godina je bila bolja u pogledu turizma, tako da je broj stranih posetioca povećan na 12,2 miliona.

Zbog političke nestabilnosti, bonitetna agencija Mudiz u martu prošle godine snizila je šesti put za redom od marta 2011. ocenu kreditnog rejtinga Egipta, ovog puta na “Caa1” koja oslikava ekonomsku situaciju velikog rizika, podseća francuski magazin.

Agencija Standard i Purs u maju prošle godine snizila je ocenu Egipta na “ČC+” koja takođe odslikava rizičnu finasijsku situaciju u pogledu investiranja.

Početkom prošle godine zalivske zemlje Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i Kuvajt su egiptskoj Centralnoj banci obećale pomoć od šest milijardi dolara u depozitu, zatim pomoć tri milijarde likvidnih sredstava za popunjavanje bankovniih rezervi, zatim pomoć u naturi kao što je isporuka nafte u vrednosti od četiri milijarde dolara i tri milijarde za pomoć razvoja zdravstvenog, školskog, energetskog i građevinskog sektora.

Do oktobra prošle godine Egiptu je isplaćeno 50 odsto obećanih sredstava strane pomoći.

Prelazna vlada Hazema Beblavija, bivšeg egipatskog ministra finasija, najavila je krajem avgusta prošle godine prvi plan oporvka zemlje u narednih devet meseci u vrednosti od 3,2 milijarde dolara delimično finasiran zahvaljujuci stranoj pomoći.

Vlada je istovremeno najavila ekonomski i socijalni program koji ima za cilj privredni rast u ovoj godini od 3,5 odsto, nasuprot prošlogodišnjeg rasta od 1,8 odsto, zatim smanjenje javnog deficita na deset odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i pad nezaposlenosti na devet odsto, obećavši otvaranje 800.000 novih radnih mesta. (B92)

TAGOVI:
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *