Dakić: Očekuje se pad kamata i cijena nekretnina

Vjerujem da će u ovoj godini doći do smanjenja kamata s obzirom da se očekuje početak realizacije značajnih investicija, osnivanje novih filijala i banaka što će doprinijeti i jačanju konkurencije. Očekuje se i stagniranje ili dalji pad cijena nekretnina zbog značajnog broja praznih stanova, ne malog broja stambenih jedinica koje su u vlasništvu građevinskih firmi i banaka, kretanja stambenih kredita i kupovne moći stanovništva, te namjere Vlade da oporezuje dio praznih stambenih jedinica – ocijenio je u intervjuu za Pobjedu guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

POBJEDA: Centralna banka je preporučila Vladi da definiše visinu zelenaške kamatne stope kroz izmjene Zakona o obligacionim odnosima. Da li je CBCG u analizama definisala koja bi to stopa mogla biti?

DAKIĆ: Smatramo da bi propisivanje najviše dozvoljene ugovorne kamatne stope pozitivno uticalo na opšti nivo kamatnih stopa u crnogorskom sistemu. Centralna banka nije definisala nivo te stope, ali ukoliko bude formirana radna grupa, sa zadovoljstvom ćemo uzeti učešće u njenom radu.

POBJEDA: Da li su kamatne stope porasle nakon što je ukinuto ograničenje ekstremno visoke kamate?

DAKIĆ: Centralna banka Crne Gore je u novembru 2012. godine donijela odluku o privremenim mjerama za ograničenje kamatnih stopa banaka, sa rokom primjene od šest mjeseci. Normativno uređivanje kamatnih stopa imalo je za cilj ograničavanje gornje granice kamatnih stopa, na kredite i depozite, a da se ne ugrozi kreditna aktivnost banaka. Centralna banka je nakon isteka odluke sugerisala bankama da u narednom periodu ne podižu kamatne stope na novoodobrene kredite.

U oktobru 2013. godine efektivna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite iznosila je 10,75% i u odnosu na novembar 2012. godine, kada je uvedena mjera ograničenja kamatnih stopa, niža je za 0,29 procentnih poena. Pri tome, zabilježeno je značajnije smanjenje kamatnih stopa na kratkoročne kredite i to odobrene sektoru privrede za 1,05 procentnih poena, a sektoru stanovništva za 2,59 procentnih poena.

Iako se odluka o limitiranju kamatnih stopa nije odnosila na MFI, zabilježeno je smanjenje i ovih kamatnih stopa u posmatranom periodu. Tako je efektivna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite u istom periodu niža za 2,50 procentnih poena. Pri tome, blago su povećane kamatne stope MFI na novoodobrene kredite sektoru privrede za 0,16 procentnih poena, dok su na kredite odobrene sektoru stanovništva smanjene za 2,65 procentnih poena.

Pri kreiranju i vođenju politike kamatnih stopa banke su u potpunosti samostalne i vode se, prije svega, kretanjem kamatnih stopa na njihove izvore sredstava, prvenstveno na pozajmice i depozite, kao i premijom rizika.

Kako se u narednoj godini očekuje početak realizacije značajnih investicija, kao i potencijalno osnivanje novih filijala i banaka u Crnoj Gori, to će doprinijeti i jačanju konkurencije na bankarskom tržištu, što će dalje doprinijeti smanjenju nivoa kamatnih stopa.

POBJEDA: Koliko je loših kredita u sistemu u ovom momentu i kakva je njihova sudbina?

DAKIĆ: Rast nekvalitetnih kredita problem je koji je u crnogorskom bankarskom sistemu izražen od pojave finansijske krize. U postkriznom periodu banke su značajan dio nekvalitetnih kredita izmjestile iz svojih u bilanse matičnih banaka, vršile njihovu prodaju i reprogramirale dospjele obaveze. Ukupan iznos prodate i transferisane aktive od izbijanja krize do danas iznosio je oko 650 miliona eura. I pored toga, problem je i dalje evidentan. Na kraju oktobra tekuće godine, ukupni nekvalitetni krediti i ostala potraživanja banaka (bez kamata i vremenskih razgraničenja) iznosili su 438,6 miliona eura, odnosno 17,7% ukupnih kredita i ostalih potraživanja banaka. Stoga je Centralna banka, u saradnji sa Svjetskom bankom i Ministarstvom finansija, tokom 2012. i 2013. godine intenzivno radila na kreiranju normativnog okvira za dobrovoljno vansudsko restrukturiranje duga pravnih i fizičkih lica – korisnika hipotekarnih kredita prema bankarskom sektoru i drugim povjeriocima, kojim će se podstaći oporavak dužnika i pristup novim sredstvima finansiranja radi stimulisanja ekonomskog oporavka i rasta.

POBJEDA: Koji su najveći rizici za ekonomiju u ovoj godini?

DAKIĆ: Rizici su prisutni u sva tri sektora – realnom, bankarskom i javnom. Kao mala i otvorena ekonomija Crna Gora je podložna uticaju okruženja. Usporen rast zemalja EU sa kojima Crna Gora ima najveći obim spoljnotrgovinske razmjene je od velikog uticaja na crnogorsku ekonomiju. Ovome treba dodati izraženu nelikvidnost realnog sektora.

U bankarskom sektoru rizik je visok nivo nekvalitetnih kredita, visoke kamatne stope i ročna neusklađenost sredstava i plasmana.

Najzad u javnom sektoru rizici su visok nivo budžetskog deficita i nivo i dinamika javnog duga.

Sve ovo zahtijeva stalni nadzor nadležnih institucija.

POBJEDA: Da li na bilo koji način može biti ugrožena finansijska stabilnost u Crnoj Gori u ovoj godini?

DAKIĆ: Finansijski sistem Crne Gore je stabilan. Svi njegovi elementi – finansijski posrednici, tržišta i infrastruktura – bez zastoja obavljaju svoje funkcije. Trenutni nivo solventnosti i likvidnosti bankarskog sektora koji opredjeljujuće djeluje na finansijski sistem, značajno je iznad propisanih standarda, što je pokazatelj ne samo njegove stabilnosti, već i stabilnosti finansijskog sistema u cjelini. I ostali parametri ne ukazuju da finansijska stabilnost u narednom periodu može biti ugrožena i pored prisutnih rizika. Centralna banka će i u 2014. godini u cilju uspješnog nadgledanja bankarskog sistema jačati postojeće i razvijati nove tehnike supervizije koji će se primjenjivati u neposrednoj i posrednoj kontroli.

POBJEDA: Kakvo kretanje cijena nekretnina očekujete u narednom periodu?

DAKIĆ: Na osnovu rezultata ankete, u junu 2013. godine prosječna cijena stambenih objekata u Podgorici iznosila je 1.069,8 eura, što je najniži nivo od marta 2008. godine, kada je prosječna cijena iznosila 1.738,3 eura. Pored toga, došlo je do smanjenja cjenovne razlike između tri zone u Podgorici. Uzimajući u obzir značajan broj praznih stambenih jedinica, ne mali broj stambenih jedinica koji su u vlasništvu građevinskih firmi (neprodati stanovi) i u vlasništvu banaka (hipoteka na nepokretnost), kretanje stambenih kredita i kupovnu moć stanovništva, te namjere Vlade da se oporezuje dio praznih stambenih jedinica, očekivati je da će cijene nekretnina stagnirati ili dalje opadati.

Privredi dato 60 miliona manje kredita nego 2012.

POBJEDA: Koliko je novoodobrenih kredita u 2013. godini?

DAKIĆ: Tokom prvih deset mjeseci 2013. godine odobreno je ukupno 623 miliona eura novih kredita, što je bilo više u odnosu na isti period prethodne godine za 53,6 miliona eura ili 9,4%.

Najviše novih kredita odobreno je sektoru privrede (255,4 miliona eura ili 41% ukupno novoodobrenih kredita) i sektoru stanovništva (233,2 miliona eura ili 37,4%). Međutim, i pored najvećeg učešća u novoodobrenim kreditima, sektoru privrede je odobreno za 19,1% (60,2 miliona eura) manje kredita u odnosu na prvih deset mjeseci prethodne godine. Istovremeno, u odnosu na isti period prethodne godine, sektoru stanovništva je odobreno više kredita za 24,4% (45,7 miliona eura).

POBJEDA: Kako procjenjujete da će se u kreditiranju kretati stvari u 2014. godini?

DAKIĆ: Očekivanje je da će u 2014. godini biti nastavljen trend rasta novih kredita zbog stabilnosti bankarskog sektora, kontinuiranog rasta depozita, poboljšanog odnosa kredita i depozita, kao i poboljšanog koeficijenta likvidnosti i solventnosti. Pored toga, očekuju se pozitivni efekti realizacije projekta dobrovoljnog restrukturiranja loših kredita banaka, prije svega kroz smanjenje nelikvidnosti realnog sektora i samim tim intenzivnije kreditiranje produktivnih sektora crnogorske ekonomije.

Javni dug ne smije preći 60% BDP

POBJEDA: Do kojeg nivoa Crna Gora, koja sada ima zaduženje oko 53% BDP-a, još može da se zaduži, a da to ne bude zona visokog rizika? Da li ima uopšte još prostora za bezbolno zaduženje?

DAKIĆ: Teško je govoriti o bezbjednim i rizičnim granicama zaduženosti. One zavise od ekonomskog rasta, situacija na globalnim finansijskim tržištima, kamate i sl., što su promjenljive kategorije. Crna Gora svakako treba da teži nižem nivou, a da pritom ne pređe granicu Mastrihtskog kriterijuma javnog duga, to jest 60% od BDP-a.

Izvor: Pobjeda
Razgovarala: Mira Popović-Milović

Check Also

Prosječna starost vozila u Crnoj Gori 15 godina

Prosječna starost vozila u Crnoj Gori je 15 godina, dok onih koja su starija od …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *