Koje su ekonomske posljedice `arapskog proleća`?

Dodajte komentar

Tranzicija u Tunisu, Egiptu i Libiji ni nakon tri godine poslije revolucija u kojima su smijenjeni tadašnji režimi, još nije završena, a politička nestabilnost ostavilja teške posljedice na ekonomije tih zemalja. Nezaposlenost, koja je bila jedan od glavnih uzroka narodnih protesta, nije smanjena, prenio je Radio France International (RFI).

Bez obzira na stepen izvršenih političkih transformacija i različitih strukturalnih reformi privrede, ekonomija u zemljama ’arapskog proljeća’ još je u katastrofalnijem stanju nego prije tri godine. Te zemlje i dalje pate od niskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), ogromne stope nezaposlenosti, malog izvoza, sive ekonomije, nekonkurentnosti preduzeća i odliva kapitala.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Glavni uzrok ekonomskog slabljenja Tunisa i Egipta je smanjenje prihoda u turističkom sektoru, koji predsatvlja glavni zamajac privrede te dvije zemlje. Libija prolazi kroz duboku ekonomsku krizu zbog pretjerane zavisnosti od izvoza nafte.

Libijska ekonomija je posrnula zbog velikog pada proizvodnje nafte, koja je smanjena sa 1,5 miliona barela dnevno iz vremena prije krize na 250.00 barela dnevno zbog demonstracija i logističkih problema.

Još jedan razlog ekonomske degradacije ovih zemalja je nekompetnost islamističkih partija na vlasti, navodi RFI.

“Vlade koje su sastavljene od islamističkih partija nisu imale iskustva sa upravljanjem države, posebno na ekonomskom planu. Trebalo im je puno vremena da shvate situaciju”, kažu analitičari.

Državne finansije ovih zemalja su takođe dovedene do kritične tačke. Da bi kupile socijalni mir, aktuelne vlasti nastavljaju sa subvencijama osnovnih životnih namirnica.

U Egiptu polovina državnog budžeta se troši na te vrste subvencija. Decenijama je država subvencionisala cijene osnovnih životnih namirnica, posebno hrane i energenata, ali poslije eksplozije cijena energetskih i prehrambenih sirovina ovi troškovi postaju preteški za sve tanji državni budžet.

Iako sloboda nema cijenu, ona ipak košta.

U studiji britanske banke HSBC, objavljenoj u oktobru ove godine, navodi se da je ’arapsko proljeće’ u protekle tri godine koštalo 590 milijardi eura.

Prema istom izvoru, krajem 2014. bruto društveni proizvod sedam ekonomski najpogođenijih zemalja u kojima se odigralo ’arapsko proljeće’ – Egipatu, Tunisu, Libiji, Siriji, Jordanu, Libanu i Bahreinu, biće 35 odsto niži nego pre izbijanja narodnih protesta 2011. godine.

Svjetska banka je u svom godišnjem izveštaju ocijenila da su perspektive ovih zemalja za 2014. neizvijesne i da zavise, prije svega, od političke situacije koja je za sada krajnje nestabilna.

Posebna opasnost leži u sve većem nestrpljenju naroda koji je očekivao bolji život poslije svrgavanja prethodnog režima.

Bizlife

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *