U ovom trenutku Crna Gora redovno servisira svoje obaveze po osnovu javnog duga i nije ugrožena likvidnost budžeta. Međutim, ukoliko bi se nastavila ovakva tendencija i u narednim godinama, onda bismo mogli upasti u teškoće oko finansiranja javnog duga. To znači da je sada pravo vrijeme da pored preduzetih mjera potrebno preduzmemo još jedan set mjera iz domena fiskalne konsolidacije, kako ne bi smo ušli u kritičnu zonu i kako ne bismo morali da radimo strategije fiskalne održivosti.
Viceguverner Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris smatra da je moguće, ukoliko se nastave pozitivni ekonomski trendovi, da do kraja godine ne bude najavljenog rebalansa budžeta.
– U ovom trenutku djeluje malo vjerovatno da će doći do rebalansa, mada ne isključujem mogućnost neke vrste tehničkog rebalansa. Ukoliko se nastave postojeći trendovi do kraja godine, onda će biti moguće završiti godinu i bez rebalansa, ističe Fabris u razgovoru za Portal Analitika.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Fabris ocjenjuje da je ključnji problem crnogorske ekonomije kretanja javnog duga i uravnoteženje javnih prihoda i rashoda i nije saglasan sa ocjenama da je najveći problem spoljnotrgovinski deficit.
-Spoljotrgovinski deficit jeste značajan problem i pokazatelj visokog stepena nekonkurentnosti crnogorske privrede. Crna Gora kao uslužno orijentisana ekonomija ne treba da teži uravnoteženom spoljnotrgovinskom deficitu, već uravnoteženom deficitu tekućeg računa platnog bilansa. Sa druge strane, suficit u uslužnom sektoru nije dovoljan da pokrije spoljnotrgovinski defici, ističe viceguverner CBCG i napominje da prioritet Crne Gore mora biti unapređenje konkurentnosti ekonomije, ističe Fabris i naglašava da je neophodno unapređenje konkurentnosti crnogorske ekonomije.
-Treba imati u vidu i da je značajan dio spoljnotrgovinskog deficita povezan, a istovremeno i pokriven sa stranim direktnim investicijama. Jedan od važnih zadataka u narednom periodu treba da bude unaprijeđenje konkurentnosti crnogorske ekonomije, koja se može postići gradnjom novih kapaciteta (turizam, energetika), preusmjeravanjem postojeće privredne strukture ka izvozno orijentisanoj privredi, implementacijom međunarodnih standarda kvaliteta i sl. Ovo su mjere koje se ne mogu implementirati u kratkom roku, stoga je izvjesno da ćemo i u naredim godinama imati visok deficit. Ipak, mislim da ovo nije ključni problem crnogorske privrede, već su to po mom mišljenju kretanja javnog duga i uravnoteženje javnih prihoda i rashoda, ističe Nikola Fabris u razgovoru za Portal Analitika.
ANALITIKA: Koliko će, sudeći prema sadašnjim pokazateljima, iznositi rast BDP-a do kraja godine?
FABRIS: Prema preliminarnim procjenama Centralne banke očekujemo da će rast ove godine biti – oko 3 odsto. Solidan rast ove godine biće ostvaren zahvaljujući visokom rastu u domenu energetike, šumarstva, građevinarstva, trgovine…
ANALITIKA: Da li je u ovom trenutku, po Vašim procjenama, na bilo koji načinugrožena finansijska stabilnost, posebno isplata plata, penzija i socijalnihdavanja?
FABRIS: Veliki broj izvršnih presuda i aktiviranje garancije su uticali na pogoršanje budžetske ravnoteže, ali isplata plata, penzija i socijalnih davanja nije ugrožena.
ANALITIKA:Poznati slovenački ekonomista Jože Mencinger smatra daje ključni problem crnogorske ekonomije spoljnotrgovinski deficit. Da li ste saglasni sa tom ocjenom i kojim mjerama se može taj negativni trend obuzdati?
FABRIS: Spoljotrgovinski deficit jeste značajan problem i pokazatelj visokog stepena nekonkurentnosti crnogorske privrede. Crna Gora kao uslužno orijentisana ekonomija ne treba da teži uravnoteženom spoljnotrgovinskom deficitu, već uravnoteženom deficitu tekućeg računa platnog bilansa.
Sa druge strane, suficit u uslužnom sektoru nije dovoljan da pokrije spoljnotrgovinski deficit. Takođe, treba imati u vidu i da je značajan dio spoljnotrgovinskog deficita povezan, a istovremeno i pokriven sa stranim direktnim investicijama. Jedan od važnih zadataka u narednom periodu treba da bude unaprijeđenje konkurentnosti crnogorske ekonomije, koja se može postići gradnjom novih kapaciteta (turizam, energetika), preusmjeravanjem postojeće privredne strukture ka izvozno orijentisanoj privredi, implementacijom međunarodnih standarda kvaliteta i sl. Ovo su mjere koje se ne mogu implementirati u kratkom roku, stoga je izvjesno da ćemo i u naredim godinama imati visok deficit. Ipak, mislim da ovo nije ključni problem crnogorske privrede, već su to po mom mišljenju kretanja javnog duga i uravnoteženje javnih prihoda i rashoda.
ANALITIKA: Što je sa narednom godinom, imajuću u vidu činjenicu da penzioni fond obezbjeđuje nešto malo više od polovine potrebnih sredstava a da će se od početka naredne godine povećati broj penzionera za četiri hiljade?
FABRIS: Održivost penzionog fonda je jedan od ključnih izazova fiskalne održivosti. Očigledno je da će biti potrebna još jedna reforma, koja bi tražila verovatno novu formulu za usklađivanje penzija.
Moguće je više opcija, ali ključno je da se obezbijedi smanjenje jaza između prihoda i rashoda fonda PIO.
ANALITIKA: Može li se ova godina završiti bez rebalansa budžeta, imajući uvidu povećanje budzetskih prihoda i mogućnost drugačije raspodjele na kojuje ukazao premijer, ali i činjenice da ne postoji politička saglasnost oko rebalansa?
FABRIS: Da li će biti rebalansa zavisiće od političkog konsenzusa. U ovom trenutku djeluje malo vjerovatno da će do toga doći, mada ne isključujem mogućnost neke vrste tehničkog rebalansa. Ipak, ukoliko se nastave postojeći trendovi do kraja godine, onda će biti moguće završiti godinu i bez rebalansa.
ANALITIKA: U kojoj su mjeri dosadašnje mjere štednje (povećanje PDVa,povećanje poreza na dohodak fizičkih lica, porezi euro na euro, zamrzavanje penzija) uticale na finansijsku stabilnost, posebno u kontekstu činjenice da su prihodi predstavljali samo polovinu sredstava koja se iz budžeta moraju isplatiti po osnovu garancija za KAP? Da li te mjere, po vašoj ocjeni, dale očekivane rezultate?
FABRIS: Pomenute mjere su dale dobre rezultate i da nijesmo imali aktiviranje garancija i veliki broj izvršnih sudksih presuda budžetski deficit za prvih osam mjeseci bi bio oko 0,5 odsto BDP-a! Na ovaj način je plaćena cijena nekih loših odluka iz prošlosti, ali pitanje koje se može postaviti je šta bi bilo da nije bilo preduzetih mjera konsolidacije i koliki bi onda iznosio javni dug. Ono što je izvjesno – u sljedećoj godini biće potrebne dodatne mjere fiskalne konsolidacije.
ANALITIKA: Koje?
FABRIS: Ministarstvo finansija priprema paket novih mjera u kojima se mogu očekivati izmjene u domenu akcizne politike, poreza na dohodak, oporezivanja vikendica, kažnjavanja povratnika u poreskim prekršajima, uredjivanja plata kod budžetskih korinsika i jedinica lokalne samouprave i druge mjere…
ANALITIKA: Da li ste imali uvid u preporuke Radne grupe Ministarstva finansija o izmjenama poreskog sistema, koje su objavali i mediji? U svom blogu ste napisali da vam je bliži proporcijalni model, koje vam je rješenje iz tih preporuka najbliže?
FABRIS: Direktan uvid u preporuke nijesam imao, tako da ih ne bih mogao komentarisati, ali mogu iznijeti moje argumente zašto smatram da je bolji proprocionalni u odnosu na progresivni sistem oporezivanja.
Proporcionalni sistem je pravičniji sa aspekta ekonomske efikasnosti, jer se progresivnim oporezivanjem kažnjavaju (preko većeg iznosa poreza) oni koji rade bolje i efikasnije.
Takođe, prevelika poreska progresija može da naruši ekonomski ambijent i da destimuliše strane investitore, jer oni preferiraju zemlje sa niskim poreskim stopama. Značajna konkurentska prednost Crne Gore u privlačenju stranih investitora se odnosi, između ostalog, na niske poreske stope, pa bi se investitori koji su već došli mogli osjetiti prevarenim.
Takođe, veliki broj privreda u tranziciji je imao loša poreska iskustva sa progresivnim oporezivanjem, jer su poslodavci prijavljivali manje zarade i isplaćivali dio plata „na ruke“. To znači da u zemljama gdje poreska svijest nije na visokom nivou i gdje poreska administracija nije dovoljno efikasna, ovaj poreski oblik nije dao dobre rezultate. Na kraju, predložena najviša stopa za plate preko 1,440 eura ne bi donijela značajne prihode imajući u vidu malo učešće zaposlenih koje primaju zarade iznad ovog nivoa, ali bi značajno narušila poslovni ambijent.
ANALITIKA: Ključni problem finansijske stabilnosti je KAP, koji je proglasio bankrot. Koliko je to dobro rješenje sa aspekta finansijske stabilnosti? I iz Evropske komisije je naloženo da se riješi pitanje te kompanije. Što u slučaju da se za kompaniju ne nadje novi partner, jer za sada ima interesovanja ali ne i konkretnih za vladu prihvatljivih ponuda?
FABRIS: Mislim da smo u ovom trentuku bliži rješenju za KAP nego što smo ikada bili. S obzirom na to da je KAP u procesu stečaja i imajući u vidu tekuću situaciju moguće su tri opcije: pronalaženje novog strateškog partnera, prodaja KAP-a kao imovine i zatvaranje. Mislim da neće biti lako naći potencijalnog partnera, jer trenutno je cijena koštanja viša od prodajne cijene.
ANALITIKA: Naredne godine dolaze na naplatu krediti – procjenjuje se da ćemo morati vratiti oko 400 miliona eura a naredne 2015. godine još dodatnih 500 miliona. Gdje obezbijediti novac, kako izbjeći nova zaduženja koja će ići samo za isplatu kamata a ne i za razvojne projekte? Prijeti li nam dužničko ropstvo, na koje ukazuje opoziicija i dio stručne javnosti?
FABRIS: U godinama kada dospijevaju ranije emitovane emisije euro-obveznice biće najveći udari na budžet i jasno je da će u tim godinama biti neophodno organizovati nove emisije euro-obveznica kojima bi se refinansirale u potpunosti ili djelimično ranije emisije euro-obveznica. Tendencija koja svakako zabrinjava je prebrz rast javnog duga, koji se u odnosu na kraj 2007. godine udvostručio. U ovom trenutku Crna Gora redovno servisira svoje obaveze po osnovu javnog duga i nije ugrožena likvidnost budžeta. Međutim, ukoliko bi se nastavila ovakva tendencija i u narednim godinama, onda bismo mogli upasti u teškoće oko finansiranja javnog duga.
To znači da je sada pravo vrijeme da pored preduzetih mjera potrebno preduzmemo još jedan set mjera iz domena fiskalne konsolidacije, kako ne bi smo ušli u kritičnu zonu i kako ne bismo morali da radimo strategije fiskalne održivosti.
ANALITIKA: Izgradnja auto puta je i dalje u opticaju. Imate li procjene da li bi realizacija tog projekta dovela do ogromnog povećanja javnog duga; pominje se čak i mogućnost da se poveća za 23 odsto? Da li taj infrastrukturni projekat uticao na rast BDP-a i koliko?
FABRIS: Sigurno je da bi izgradnja auto-puta značajno povećala nivo javnog duga. Međutim, imajući u vidu najavljene uslove kreditiranja, dvadesetogodišnji kredit, pet godina grejs period, nisku kamatnu stopu, gradnja ne bi predstavljala problem sa aspekta fiskalne održivosti, pod uslovom da sprovedemo fiskalnu konsolidaciju. Ovaj projekat bi uticao na rast zaposlenosti, rast BDP-a i time bi doveo i do rasta poreskih prihoda koji bi se mogli koristiti za otplatu gradnje. Takođe, postoji interesovanje za prodaju komercijalnog aspekta auto-puta, što bi moglo smanjiti nivo zaduženosti, a na kraju i po osnovu naplate putarine treba očekivati javne prihode.
Precizne kalkulacije u ovom trenutku nijesu moguće, jer je samo izvršen odabir prvorangiranog ponuđača, tako da i dalje ima mnogo nepoznanica počevši od toga koliko će koštati gradnja, koje će sve firme biti angažovane, koliki broj domaćih radnika i sl.
ANALITIKA: Da li i kada očekujete novi priliv stranih direktnih investicija? Da li bi povećanje poreza, koje se najavljuje (ne samo na dohodak fizičkih lica) moglo ugroziti priliv investicija, s obzirom da je opredjeljenje Crne Gore da ima niske konkuretne poreske stope?
FABRIS: Crna Gora ima veliki potencijal za privlačenje stranih direktnih investicija koji nije ni izbliza iskorišćen.
Projekat u Kumboru je krenuo, u narednoj godini bi se moglo očekivati i nešto dinamičnije aktivnosti na području Luštice, a veliki potencijal ostaje u oblasti energetike i turizma. Aktiviranje većine ovih projekata treba očekivati nakon okončanja krize na globalnom nivou. Nije dobro imati preniske poreske stope u uslovima kada postoji visok budžetski deficit i brz rast javnog duga, ali nije dobro ni otići u drugu krajnost koja bi mogla narušiti godinama građen imidž.
Izvor: Portal Analitika
Autor: Vesna RAJKOVIĆ
