Izvori zabrinutosti nalaze se svuda oko nas. Nezaposlenost je velika. Sigurni poslovi su rijetki. Svuda vlada neorganizovanost i podcjenjivanje.
Nijedna kompanija ne čini nam se kompletna. Ako svemu navedenom dodamo i rokove, tačnost, brzinu…čini nam se da je zaista i previše razloga za brigu na poslu i vezanu uz posao. Istraživanja sprovedena u Americi pokazuju da četvrtina zaposlenih vidi svoj posao kao prvi i najveći izvor stresa u životu. Tri četvrtine pak misli da radnici danas imaju puno stresniji posao nego prije tridesetak godina, dok su problemi na poslu najčešći uzroci zdravstvenih problema, čak veći od finansijskih i porodičnih problema.
Šta je to stres na poslu?
Stres na poslu možemo definisati kao štetan fizički i psihički odgovor koji se događa kada zahtjevnost posla ne odgovara mogućnostima i sposobnostima radnika. Stres na poslu može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pa čak i ozljeda na radu.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Stres na poslu se često izjednačava sa izazovima na poslu, što je u potpunosti pogrešno. Izazov u nama stvara psihičku i fizičku energiju koja nas motiviše da naučimo nove vještine i što bolje obavimo posao. Izazov je bitan sastojak za stvaranje zdravog i produktivnog posla. Izazov se pretvara u stres kada zahtjev posla nije moguće izvršiti. Opuštenost se pretvara u iscrpljenost i osjećaj zadovoljstva se pretvara u stres. Takav preokret je najbolji put za bolest, ozljede i poslovni krah.
Šta uzrokuje stres na poslu?
Navešćemo samo neke od izvora stresa na poslu.
Struktura zadataka – na primjer, radnici koji rade na istovarima imaju kratke odmore, rade puno sati u smjenskom radu, radnici koji obavljaju rutinske poslove imaju malo prostora za druženje, sastanke, ne razvijaju svoje sposobnosti, ne stvaraju poznanstva, ne dobijaju priznanja za svoj rad, neprimjetni su. To su samo primjeri poslova koji ne daju radniku osjećaj i mogućnost kontrole, što može izazvati visok nivo stresa.
Stilovi vođenja – stilovi vođenja koji ne dopuštaju zaposlenima da učestvuju u donošenju odluka i/ili su obilježeni lošom i nedovoljnom komunikacijom i nedostatkom prijateljske povezanosti među zaposlenima mogu stvoriti stres na poslu.
Uloge – zaposleni mogu osjećati stres u situacijama koje uključuju konflikte ili neobične poslovne zahtjeve, previše odgovornosti što za svoj posao, što za posao nekog drugog.
Međuljudski odnosi – stres može biti rezultat loše socijalne okoline i manjka podrške od strane saradnika i nadređenih.
Briga o karijeri – zaposleni koji osjećaju nesigurnost po pitanju zadržavanja posla i imaju malo prilika za rast i razvoj ili su učesnici u brzim promjenama za koje nisu spremni često osjećaju stres.
Okolina – zaposleni mogu osjećati stres i kada se nalaze u neugodnoj ili opasnoj situaciji kao primjer velike gužve, jaki zvukovi, zagađen vazduh ili ergonomski problemi. Poboljšanje radnih uslova i rješavanje nailazećih problema u organizaciji dovodi do smanjenja nivoa stresa kod zaposlenih iporast kvaliteta i količine radnog učinka.
Zdrava organizacija
Karakteristike zdrave i produktivne organizacije su:
- prepoznavanje i doživljavanje zaposlenih,
- mogućnosti razvoja karijere,
- organizaciona kultura koja cijeni i poštuje radnika,
- ponašanje i rad manadžera koji je u skladu s ciljevima organizacije.
Ako vam se vaše radno mjesto čini stresnim pokušajte sljedeće:
- Preuzmite kontrolu, učestvujte u svim aktivnostima i situacijama, sastavite plan kako dalje, neka bude u okviru mogućnosti, pozitivan i kreativan.
- Niski moral, problemi sa zdravljem i poslom, promjene u ponašanju i izgledu zaposlenih mogu biti prvi znaci stresa na poslu. Budite aktivni i obratite pažnju na radnu klimu i uvjete rada. I mala promjena može dati velike rezultate.
Autor: Ivana Komšić, dipl. psiholog
Izvor: Poslovni savjetnik.hr
