Jedinstvena saobraćajna mreža Evrope

Evropska komisija objavila je nove karte na kojima je prikazano devet glavnih koridora koji će biti okosnica saobraćaja unutar evropskog jedinstvenog tržišta i koji će bitno izmijeniti veze između Istoka i Zapada.

U skladu s tim ciljem, finansijska sredstva EU za saobraćajnu infrastrukturu utrostručiće se za period 2014. – 2020. i iznosiće 26 milijardi eura.

Komisija navodi da je rjieč o “najtemeljnijoj reformi infrastrukturne politike”, sa ciljem povezivanja postojeće rascjepkane mreže evropskih puteva, pruga, aerodroma i kanala u jedinstvenu transevropsku saobraćajnu mrežu (TEN-T).

Nova osnovna mreža utemeljena je na devet glavnih koridora: dva koridora sever – jug, tri koridora istok – zapad i četiri dijagonalna koridora.

Tom mrežom će se bitno izmijeniti veze između Istoka i Zapada, ukloniti uska grla, poboljšati infrastruktura i pojednostaviti prekogranični promet za putnike i preduzeća širom EU.

Poboljšaće se veze među različitim vrstama prevoza i doprinijeti ostvarenju ciljeva EU u području klimatskih promjena. Osnovnu mrežu potrebno je završiti do 2030.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Mrežom će se obezbijediti potpuna pokrivenost EU i dostupnost svih regija. Cilj je osigurati da postupno, do 2050, velika većina evropskih građana i preduzeća od te sveobuhvatne mreže ne bude udaljena više od 30 minuta.

Saobraćaj je temelj evropske privrede. Novom infrastrukturnom politikom EU uspostaviće se snažna evropska saobraćajna mreža u svih 28 država članica radi podsticaja rasta i konkurentnosti.

Novu saobraćajnu mrežu podupiraće sveobuhvatna mreža puteva koji će se uključivati u osnovnu mrežu na regionalnom i nacionalnom nivou.

Koridori preko Balkana

Mediteranski koridor povezuje jug Iberijskog poluostrva, preko španske i francuske mediteranske obale, prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u Sloveniju i dalje prema mađarsko-ukrajinskoj granici.

Paralelno s tim kao njegov sastavni dio je i pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta, a između ta dva paralelne pravca nalazi se veza Zagreb-Slovenija. Riječ je o putnom i željezničkom koridoru, a u dijelu kroz sjevernu Italiju, i rječnom pravcu.

Preko tog koridora, Hrvatska će biti spojena i na baltičko-jadranski koridor, koji ide od Baltičkog mora kroz Poljsku, preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije. Taj koridor je putni i željeznički.

Koridor Rajna-Dunav je rječni pravac koji povezuje Strazbur, Frankfurt, Beč, Bratislavu, Budimpeštu, odakle se jedan deo račva prema Rumuniji, a drugi ide Dunavom između Hrvatske i Srbije i dalje na Crno more.

Check Also

Posao u kriznim situacijama ne mora da stane: Digitalna rješenja Telekoma za lakše poslovanje

Kako bi poslovnim korisnicima olakšao rad u novim okolnostima, Crnogorski Telekom je pripremio različita besplatna …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *