Arapsko proljeće će bliskoistočne i ekonomije sjeverne Afrike koštati oko 800 milijardi dolara

Dodajte komentar

 

Ekonomije bliskoistočnih i zemalja sjeverne Afrike zbog Arapskog će proljeća do kraja iduće godine biti na gubitku od oko 800 milijardi dolara, procijenio je danas britanski bankarski div HSBC.

Krajem 2014. bruto domaći proizvod (BDP) sedam najteže pogođenih zemalja, Egipta, Tunisa, Libije, Sirije, Jordana, Libanona i Bahraina, bit će za 35 posto manji nego što bi bio da se nemiri u 2011. godini nisu dogodili, izračunali su u HSBC-u.

“Kombinacija ozbiljnog pogoršanja fiskalne pozicije i slabije efikasnosti vlada, sigurnosti i vladavine prava uveliko će kočiti nastojanja političara čak i da vrate zaposlenost na nivoe prije revolucije”, kaže se u tome izvještaju.

HSBC prognozira da će rast BDP-a na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi usporiti na četiri posto u ovoj godini, a iduće tek blago ubrzati na 4,2 posto, u poređenju  sa 4,5 posto u 2012. i 4,9 posto u 2011. godini.

Najnovije prognoze predviđaju velike razlike među zemljama naftom bogatog Perzijskog zaljeva, koje su najvećim dijelom bilježile procvat, i onima u sjevernoj Africi, pogođenima teškoćama.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Za Egipat se tako prognozira rast od svega 2,2 posto u ovoj i od tri posto u idućoj godini, zbog velikih pritisaka na državni budžet i inostrane račune, a te su stope rasta po mišljenju mnogih preniske da bi se smanjila nezaposlenost.

Zemlje na obalama Perzijskog zaliva većinom su pak prosperirale od 2011., djelimično zahvaljujući Arapskom proljeću koje je podiglo cijene nafte i podstaknulo vlade da povećaju socijalna davanja i tako kupe mir. Za Saudijsku Arabiju HSBC prognozira rast od 4,3 posto u ovoj godini, a neznatno usporavanje na četiri posto u 2014. godini.

U HSBC-u napominju da je Arapsko proljeće takođe i naštetilo ekonomijam Perzijskog zaliva tako što je povećalo njihovo oslanjanje na naftom pokretanu državnu potrošnju i odvratilo ih od politički osjetljivih reformi. “Samo za najbogatije zemlje Perzijskog zaljeva, Katar, Abu Dhabi i Kuvajt, takav se pristup čini održivim”, tumače u HSBC-u.

Ostale zemlje s manjim udjelom naftnog bogatstva u odnosu na stanovništvo tek bi se mogle suočiti s negativnim posljedicama Arapskog proljeća, upozoravaju.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *