Žugić za CdM: Predložićemo ukidanje takse na električna brojila

Ono što je u ovom momentu izvjesno jeste da će Ministarstvo finansija predložiti ukidanje takse na električna brojila, osim za vikend kuće i stanove, kazao je u intervjuu za CdM ministar finansija Radoje Žugić. On je najavio da u cilju daljeg doprinosa stabilizaciji javnih finansija, Ministarstvo finansija planira da, uz budžet za narednu fiskalnu godinu, Vladi predloži set mjera, čijem će razmatranju prethoditi sveobuhvatne i višeslojne analize kojima će se ocijeniti opravdanost njihovog usvajanja.

Ministar finansija je pojasnio da se jedna od mjera koja će biti predložena Vladi odnosi na stvaranje zakonskog okvira koji će omogućiti strožije sankcionisane povratnika u prekršaje. Takođe, Žugić je istakao da su plate, penzije i posebno socijalna davanja prioritet u isplati i biće, sasvim izvjesno, uredno servisirana.

CdM: Prema posljednjim podacima javni dug Crne Gore iznosi 51,5 odsto bruto društvenog proizvoda BDP-a. Postoji li bojazan da do kraja godine javni dug bude uvećan?

Žugić: Iznos javnog duga do kraja godine zavisiće od ostvarenog nivoa BDP-a i obima zaduživanja, ali je izvjesno da neće dosegnuti granicu propisanu kriterijumima iz Mastrihta.

U cilju smanjenja budžetskog deficita i, time, potrebe za zaduživanjem, što je primarni cilj Ministarstva finansija, radimo paralelno na više kolosjeka. Prvu, po mom mišljenju najbolniju fazu, koja se odnosila na uvođenje paketa urgentnih mjera fiskalnog prilagođavanja, smo okončali i ona je dala odlične rezultate. Time je potvđeno da je fiskalna konsolidacija preduslov za trajni oporavak javnih finansija i obezbjeđenje finansijske i makroekonomske stabilnosti. Sada se, kroz nastavak fiskalne konsolidacije i vođenje konzistentne ekonomske politike, moramo posvetiti stvaranju pretpostavki za ostvarivanje snažnijih stopa ekonomskog rasta. Svjesni smo da rast od dva ili tri odsto nije dovoljan da bi se riješili konkretni ekonomski i socijalni problemi. Ubrzanju rasta doprinijeće tekuće i najavljene investicije u sektoru turizma, energetike, infrastrukture, saobraćaja… koje će imati i multiplikativne efekte na javne finansije, ne samo direktne, kroz priliv sredstava u budžet po osnovu poreskih davanja, već i indirektne, kroz unapređenje infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta.

U cilju daljeg doprinosa stabilizaciji javnih finansija, Ministarstvo finansija planira da, uz budžet za narednu fiskalnu godinu, Vladi predloži set mjera, čijem će razmatranju prethoditi sveobuhvatne i višeslojne analize kojima će se ocijeniti opravdanost njihovog usvajanja. Među najznačajnijim izdvojiću pripremu zakona koji će regulisati zarade u javnom sektoru, na način da iste zavisiti od kretanja fiskalnih parametara. Donošenje ovog zakona neće značiti i smanjenje zarada, već naprotiv – viši stepen pravednosti i objektivnosti kada je u pitanju prepoznavanje i nagrađivanje radnih rezultata. Takođe u završnoj je fazi prirema analize modela oporezivanja dohotka fizičkih lica na osnovu koje ćemo se, najprije u Vladi, a potom i u Parlamentu, odrediti da li ostajemo pri proporcionalnom ili uvodimo elemente progresivnog oporezivanja dohotka fizičkih lica. Treća mjera odnosi se na stvaranje zakonskog okvira koji će omogućiti strožije sankcionisane povratnika u prekršaje. Ne možemo, naime, dozvoliti da jedan isti poreski obveznik pravi isti ili sličan poreski prekršaj u više navrata i da, po tom osnovu, bude višestruko kažnjavan. Stoga smo u fazi analize uporedne prakse fiskalno uređenih država i stvaranja okvira za strožije sankcionisanje ovakvih pojava, čak i do nivoa oduzimanja licence za rad.

Dalje, imajući u vidu potrebu ubrzane harmonizacije akcizne politike sa Direktivama EU, iniciraćemo uvođenje akciznog kalendara kojim bi se unaprijed precizirala dinamika postepenog povećavanja akcize u periodu od tri do pet godina.

Dalja racionalizacija javnih nabavki, kao i snaženje mjenice kao instrumenta obezbijeđenja i izvršenja, u skladu sa pozitivnom uporednom praksom, takođe su oblasti koje su predmet naše pažnje i u okviru kojih ćemo dati predloge konkretnih mjera.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

CdM: Kada očekujete da tehnički rebalans bude predložen Skupštini na razmatranje?

Žugić: Ministarstvo finansija pripremiće i dostaviti Vladi na usvajanje predlog rebalansa, okvirno do kraja novembra. „Tehnički“ rebalans, kako ga nazivate, uključiće sve elemente koji znače prepoznavanje realnog stanja u javnim finansijama. Tu, prije svega, mislim na neplanirani izdatak za aktivirane garancije u iznosu od 103 miliona eura, kao i značajne pozitivne trendove koji su, tokom godine, karakterisali prihodnu stranu budžeta, a koji su rezultat mjera fiskalne konsolidacije koje je ova vlada implemenirala na početku mandata i odličnih efekata na polju suzbijanja sive ekonomije. Prema projekcijama Ministarstva finansija, do kraja godine očekujemo premašenje plana za oko 60 miliona, odnosno premašenje prihoda iz 2012. godine za skoro 100 miliona eura, što je 50 odsto budžetskog deficita kojeg smo imali prošle godine, odnosno jednako je iznosu garancija koje smo platili za KAP.

CdM: Koliko je do sada prihodovano od naplate poreza “euro po euro” i da li će on biti ukinut kada je planirano, početkom 2014. godine? Da li Vlada razmatra ukidanje kriznog poreza?

Žugić: Od uvođenja ovih taksi jula prošle do kraja septembra ove godine, prihodovano je  13,8 miliona eura po tom osnovu. Od početka godine, kada je uveden „krizni“ porez, u Budžet se, po ovom osnovu, slilo oko 6,5 miliona eura.

Sa punom pažnjom pratimo realizaciju svih mjera koje smo uveli u cilju intenzivnije fiskalne konsolidacije, odnosno dostizanja višeg stepena finansijske stabilnosti. Njihovi efekti, uz rezultate borbe protiv sive ekonomije, su očigledni – budžetski prihodi za prvih devet mjeseci godine premašili su i plan i prošlogodišnje ostvarenje.

Svjesni smo da je riječ o nepopularnim i teškim mjerama. Bili bismo više nego srećni da smo u prilici da ih stavimo van snage. Donošenju takve odluke, međutim, mora prethoditi ozbiljna analiza koja će sagledati sve argumente „za“ i „protiv“. Eventualnim ukidanjem mjera bila bi, moguće, oslabljena prihodna strana budžeta, pa bismo posljedično imali veći deficit i veći nivo javnog duga, a vrlo brzo bi stigla „kazna“ sa finansijskih tržišta u vidu viših kamatnih stopa, odnosno većih troškova za finansiranje dugova. Dakle, radi se o začaranom krugu iz koga možemo izaći jedino obezbjeđenjem pretpostavki za dinamičniji ekonomski rast.

Iznešenim argumentima ne želim da prejudiciram odluke Vlade, koja će se, u konačnom, odrediti po ovim pitanjima, nakon što Ministarstvo finanasija članove izvršne vlasti upozna sa analizom mjera fiskalne konsolidacije koju pripremamo. Ono što je u ovom momentu izvjesno jeste da će Ministarstvo finansija predložiti ukidanje takse na električna brojila, osim za vikend kuće i stanove.

CdM: Da li se može desiti da u Crnoj Gori dođe do kašnjenja isplata plata i penzija?

Žugić: Nedavno zaključenje kreditnog aranžmana u iznosu od 100 miliona eura i, prije svega, odličan trend naplate budžetskih prihoda daju sigurnost da će Država, kao i do sada, uredno servisirati sve svoje obaveze. Svakako, od presudnog će značaja biti dalja kretanja na rashodnoj strani budžeta, posebno ako imamo u vidu činjenicu da je se u posljednjem kalendarskom mjesecu tradicionalno ostvaruje budžetska potrošnja koja skoro dvostruko premašuje prosjek potrošnje u ostalim mjesecima tokom godine. Stoga imamo ideju da predložimo Vladi da decembar bude proglašen mjesecom dodatne štednje, u smislu usvajanja zaključaka koji će obavezati potrošačke jedinice da sve diskrecione troškove, kao i troškove službenih putovanja i naknada, svedu na minimum.

Plate, penzije i posebno socijalna davanja su prioritet u isplati i biće, sasvim izvjesno, uredno servisirana.

CdM: Ministarstvo finansija je preporučilo lokalnim upravama da smanje zarade i broj zaposlenih. Imate li saznanja da je neka lokalna uprava to uradila i koja?

Žugić: Stanje javnih finansija u lokalnim samoupravama označili smo kao veoma ranjiv dio našeg ukupnog fiskalnog sistema. Opštine se bore sa problemima značajnih razmjera – neizmirenim poreskim obavezama, dugovanjima prema bankama i dobavljačima ,viškom broja radnika…

Stoga su potrebne hitne intervencije, koje smo inicirali i, u određenom broju opština i započeli, u saradnji sa lokalnom upravom. Dogovorili smo da se, u što kraćem roku, na nivou svake lokalne samouprave napravi plan konsolidacije lokalnih javnih finansija, čiji će sastavni dio biti mjere interne ekonomije, te da se napravi predlog aktivnosti za prevazilaženje postojećih problema. Apostrofirali smo potrebu vođenja odgovorne fiskalne politike, u cilju usklađivanja rashoda sa raspoloživim prihodima, kao i neophodnost racionalizacije u dijelu troškova zarada u lokalnim samoupravama i javnim preduzećima koja su u njihovom vlasništvu.

Naša intencija jeste da sistem zarada i u ovom segmentu javnog sektora bude sistemski riješen u okviru novog Zakona o zaradama u javnom sektoru, kako bismo uveli princip da nivo zarada zavisi od fiskalnih parametara, ali i od potencijala za ozdravljenje javnih finansija pojedinačnih opština. Takođe su naši planovi vezani i za izmjenu zakonske regulative koja se tiče postupka donošenje budžeta lokalnih samouprava.

CdM: Ukoliko lokalne uprave ne prihvate preporuke Ministarstva finansija hoće li snositi neke posljedice?

Žugić: Odredbe Ustava i Zakona o lokalnoj samoupravi daju značajan nivo autonomije lokalnim samoupravama. U vršenju poslova lokalne samouprave opština je samostalna i Vlada ne može donositi odluke kojima može ugroziti autonomiju opština. S druge strane, finansijski položaj lokalnih samouprava, kako onih sa problemima, tako i onih koje su teškoće uspjeli da saniraju i prebrode, isključiva je odgovornost rukovodstva u tim jedinicama.

Ministarstvo finansija i Vlada biće partner svim jedinicama lokalnih samouprava koje pokažu dovoljno volje i spremnosti, ali i napora da riješe svoje fiskalne probleme. Ponoviću da, kroz nove mjere fiskalne konsolidacije, analiziramo i izmjenu određenih zakonskih normi koje sam pomenuo u odgovoru na prethodno pitanje.

CdM: Ima li viška zaposlenih u Vašem Ministarstvu?

Žugić: U prethodne dvije iteracije, broj službenika je smanjen i upodobljen sa najnovijom sistematizacijom radnih mjesta, tako da ne postoji višak zaposlenih. Ono na čemu lično insistiram je efikasnost u radu i uspješnost u izvršenju zadataka.

CdM: S obzirom na to da Crna Gora ima brojnu državnu administraciju, što često ističu i međunarodne finansijske institucije, da li će doći do otpuštanja zaposlenih u državnim institucijama?

Žugić: Mala ekonomija, poput crnogorske, ne može biti konkurentna sa glomaznom javnom upravom, te je njena racionalizacija još jedna nepopularna, ali istovremeno nephodna reforma. Vlada je stoga usvojila plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora koji predviđa postepeno smanjivanje broja zaposlenih kako bi se kreirala efikasna, ekonomična i efektivna javne uprave, koja će počivati na najboljim međunarodnim standardima i praksama. Odgovornost za realizaciju plana, u dijelu smanjenja broja zaposlenih na nivou sektora, snose resorna ministarstva, koja će donositi odluke u kojim djelovima sektora i u kom procentu je potrebno smanjiti broj zaposlenih, u skladu sa svojim politikama i planovima.

CdM: Kojom dinamikom se odvija naplata poreskih dugovanja? Da li je i koliko smanjen poreski dug?

Žugić: Poreska uprava ovih dana privodi kraju novu procjenu poreskog duga i, prema preliminarnim podacima, došlo je do izvjesnog smanjenja nivoa potraživanja Države po osnovu poreza i doprinosa.

Ovom je, na prvom mjestu, doprinijela izuzetna posvećenost novog rukovodstva Poreske uprave, kao i niz regulatornih i operativnih mjera koje su u prethodnom periodu realizovane, poput usvajanja Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, koji je Poreskoj upravi i drugim inspekcijskim organima dao još šira ovlašćenja za preduzimanje mjera u pogledu uvođenja prihoda u legalne novčane tokove.

Takođe je donijeta Uredba o postupku naplate poreskih potraživanja imovinom obveznika,  na osnovu koje će, sasvim izvjesno, biti zaključen određeni broj ugovora, na osnovu kojih će dug u nivou do 20 miliona eura biti naplaćen. Dalje, izvršena je procjena imovine najvećih poreskih dužnika, tj. izvora iz kojih bi se mogla izvršiti naplata poreskog duga. Kontinuirano se prati podnošenje poreskih prijava i intenzivirane su mjere na podnošenju krivičnih prijava, naročito u slučajevima izbjegavanja plaćanja poreza i doprinosa na zarade i slično.

Istovremeno, Poreska uprava koristi sve zakonski dostupne mehanizme za naplatu poreskih potraživanja, poput blokade računa, aktiviranja mjenica ili bankarskih garancija koje služe kao instrument obezbjeđenja, naplate putem realizacije hipoteka i fiducija, plenidbe i prodaje pokretne imovine, čime će se intenzivno baviti i u narednom periodu.

U namjeri da dalje doprinesemo smanjenju iznosa poreskog duga, planiramo da, u najskorijem roku, definišemo zakonski okvir koji će poreskim dužnicima omogućiti da, za obaveze iz prethodnog perioda, jednokratno izmire glavnicu duga, što je praksa koja postoji i daje dobre rezultate u našem okruženju, kao i u nekim zemljama Evropske unije EU.

CdM.me

Check Also

Ovo je top 10 kompanija koje najviše zagađuju okeane

Plastika je polako ušla u naš život. Flaše, slamčlice, pakovanja za voće i povrće, kese …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *