Privatizacija putem prodaje na obećanja, potpuno je postigla suprotan efekat i sada kotorski hotel “Fjord” tone, ulcinjski “Galeb” je srušen, a ni traga od početka gradnje novog. Dakle, privatizacija putem prodaje je nesvrsishodna, jer je rađena u nevrijeme, istakao je dekan Fakulteta za turizam u Budvi, Rade Ratković.
Obećane zvjezdice su se ugasile i prije nego što su zasijale.
Vjerovatno su po riječima Ratkovića, mnogi od tih investitora proračunali da kada bi uložili u ono što su obećali, došli bi u situaciju da imaju mnogo veći gubitak nego da im objekti ovako stoje.
“Dakle, privatizacija putem prodaje je nesvrsishodna, jer je rađena u nevrijeme. Investitori koji se bave turističkom djelatnošću u nesrećno vrijeme se nijesu javljali, nego su se u većini slučajeva javljali oni koji se bave nekretninama i oni koji po prvi put ulažu u takvu vrstu biznisa. Oni su očekivali da će se jednog dana pojaviti neko sa velikim parama i da će to što su jeftino kupili vjerovatno skupo prodati. To su iznevjerena očekivanja”, kazao je za Skala radio Ratković.
On je mišljenja da je ovakva situacija bila šansa za poravnanje sa tim investitorima.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
“Primjeri promašenih investicija su hotel “Fjord” u Kotoru koji skoro deceniju napušten stoji, niti je srušen niti u funkciju, zatim hotel “Galeb” u Ulcinju koji je na žalost srušen prav, zdrav, i još par hotela na čijem mjestu je samo urađeno gradilište. Objekte treba vratiti ranijim vlasnicima, a novim investitorima je trebalo davati nove lokacije pod povoljnim uslovima”, poručuje Ratković.
Mnogo bolja solucija bi, kazao je Ratković, bila da ti hoteli nijesu prodavani.
“Mogle su se zadužiti poznate domaće ili strane menadžment kompanije, dobiti krediti, a novi investitori su dobro došli i za njih je trebalo otvoriti nove lokacije, bez prodaje zemlje na dugoročni zakup. Bila bi to šansa da se dupliraju naši smještajni kapaciteti. Sada je to dosta teško”, rekao je Ratković.
On je mišljanja da sa investitorima treba napraviti poravnanje, raskinuti ugovore i, bez obzira što su objekti ruinirani, te lokacije treba vratiti ranijim vlasnicima.
Ratković zaključuje da je sada potrebno da novi menadžment pokuša pronaći partnere kako bi se ti objekti priveli namjeni, ali ne megalomanskim željama sa pet zvjezdica koje ne čine turizam.
“Samo manji dio kapaciteta u Crnoj Gori treba da ima pet i četiri plus zvjezdica, a najveći broj koji ima svoju tražnju i na domaćem i na međunarodnom tržištu traba da budu hoteli sa tri, četiri zvjezdice. Potrebno se vratiti normalnim regulama poslovanja, a ne masovnoj rasprodaji po niskim cijenama i uz nerealna obećanja”, zaključio je Ratković. (CdM)
