Đurović: Crna Gora neće biti na “crnoj listi” Šengena

Građani Crne Gore, makar za sad, nemaju razloga da brinu zbog prijedloga Evropskog parlamenta da se uvedu vize zemljama iz kojih dolaze azilanti, smatra bivša ministarka evropskih integracija, Gordana Đurović. U izjavi za Atlas televiziju, ocjenjuje da su prijetnja Briselu azilanti koji preko zemalja regiona, ali i naše države, ilegalno dospijevaju u Evropsku uniju. Đurović naglašava da je broj zahtjeva za azilom u Crnoj Gori u 2012. godini bio 500 odsto odsto veći u odnosu na godinu ranije.

To što je Evropski parlament usvojio prijedlog za privremeno vraćanje viza za zemlje iz kojih dolaze azilanti, ne treba da zabrinjava građane Crne Gore, ocjenjuje bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović, koja je bila na čelu tog resora 2009. godine kada je Crna Gora dobila viznu liberalizaciju.

“Prvenstveno, to je problem sa zemljama koje imaju rast broja azilanata. To su prvenstveno Makedonija, Srbija i BiH. Sami građani Crne Gore nijesu uzročnici straha EU da će da traže vize ili boravak na tržišu EU, tako da nas to u prvoj iteraciji neće pogoditi”, rekla je Đurović.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Đurović ocjenjuje da  Brisel ne strahuje od Crnogoraca već od naših azilanata kojih je sve više,.

“Ono što se navodi kada je u pitanju Crna Gora je to što je povećan broj zahtjeva za azilante koji su iz zemalja sa rizičnih područja pa postoji mogućnost da odu dalje. U 2012. godini njihovih zahtjeva je bilo više 500 odsto. Posebno od strane zemalja koje se nalaze u Sjevernoj Africi i Siriji, ali i Čečenija sa ruskim pasoša”, navodi ona.

A, svi emigranti su, ocjenjuje Đurović, vođeni lažnim idejama o svijetloj budućnosti u Evropskoj uniji.

“To je za Evropsku uniju problem, posebno kada se gledaju indikatori nezaposlenosti i zloupotreba same vizne liberalizacije koja se, recimo u nekim medijima zloupotrebljava u zemljama odakle ljudi dolaze, da će recimo u Njemačkoj svaki azilant imati mjesečno 4 000 eura, ili da će svaki biti primljen ili agencije koje organizuju boravke takvih ljudi, odlazak u jednom smjeru bez novca, upućuje na to da se taj jedan humani pristup Evropske unije zloupoterbljava”, rekla je ona.

Đurović objašnjava da moguće ukidanje bezviznog režima neće stupati na snagu automatski.

“Bilo koja članica Šengenskog sporazuma može, pozivajući se na ovaj mehanizam koji je u stvari dopuna regulative o vizama, zahtjevati od Evropske komisije da procjeni rizik i da se uvede privremena mjera u trajanju od 6 mjeseci koja se opet preko analiza eksperata može još produžiti, a koja podrazumojeva zaštitu Šengenske zone od naglog priliva emigranata.”

Đurović, stoga, kaže da moramo „maksimalno da budemo transparentni, da radimo u skladu sa propisima i onda za naše građane neće biti nikakvih sankcija”.

Dok se čeka konačna odluka podsjećamo da Brisel ukidanje bezviznog režima može da primjenjuje samo do 2016. godine, od kada zemlje članice unije, gube pravo da suspenduju Šengenski sporazum.

Check Also

Šteta od Brexita 100 milijardi funti godišnje

Tri godine nakon izlaska iz Evropske unije, Britanci još nisu osjetili obećanu korist od Brexita. …

Leave a Reply

Your email address will not be published.