Seferović: Aluminijumska industrija nije održivo rješenje

Vjerujem da je neophodno da Crna Gora smanji svoje obaveze u pogledu zaduženja. Mišljenja sam da je država uspjela dosta dobro da se održi, uprkos padu globalne ekonomije. Polažem nade u to da će se povratiti samopouzdanje investitora, te da će Crna Gora nastaviti svoj put pridruženja u EU i NATO, kaže Seferović.

Direktor Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmChamEdin Seferovićizjavio je u intervjuu Portalu Analitika da nije siguran da je teška industrija, kao što je prozvodnja aluminijuma, održivo rješenje za Crnu Goru. On vjeruje da je strategija Vlade za energetiku i turizam, uključujući i podršku poljoprivredi, znatno bolja strateška investicija.

– Za situaciju u KAP-u nije lako naći pravo rješenje. Bez potpunog razumijevanja potencijala KAP-a i njegovog značaja za ekonomiju Crne Gore, kao i za druge strukture društva, radije ne bih komentarisao. Reći ću, međutim, da nijesam siguran da je teška industrija, kao što je prozvodnja aluminijuma, održivo rješenje za Crnu Goru. Vjerujem da je strategija Vlade za energetiku i turizam, uključujući i podršku poljoprivredi, znatno bolja strateška investicija, kazao jeSeferović za Portal Analitika i dodao:

– Siguran sam da će Crna Gora na putu integracija u EU i izvjesnim članstvom u NATO, imati direktne benefite od pridruženja, uključujući veće interesovanje investitora koji dolaze iz zemalja članica. Stabilnost i konzistentnost su ključni u privlačenju investicija, naročito onih većih razmjera. Članstvo u ove dvije evro-atlantske institucije će istovremeno učiniti Crnu Goru stabilnijom zemljom za poslovanje – zaključuje Seferović.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

ANALITIKA: Da li je sprovođenjem Vladine fiskalne konsolidacije, i u kojoj mjeri, pogoršan poslovni i investicioni ambijent?

SEFEROVIĆ: Prerano je dati ocjenu da li će mjere koje je Vlada preduzela u prvoj polovini godine, vezano za povećanje određenih poreza i smanjenja troškova – a u isto vrijeme radeći na suzbijanju sive ekonomije – imati uticaj na državni budžet u pogledu konsolidacije. Dugoročno gledajući, važno je da Crna Gora zadrži fiskalnu disciplinu i dug ispod 40 odsto u ukupnom BDP-u. Sredstva od emitovanje obveznica i drugih mehanizama zaduženja treba da budu alocirana za kapitalne projekte, koji će donijeti dublje ekonomske benefite, kao npr. razvoj putne infrastrukture.

AmCham je jasna u stavu da je konzistentnost u poreskoj politici Vlade upravo ono što će obezbijediti potrebno samopouzdanje kompanijama i biznisima da održe investicije i zapošljavanje. Kompanije moraju da se pridržavaju svih novih poreza ili povećanja poreza, koji su uvedeni, dovodeći ih na taj način u poziciju da moraju da sprovedu promjene, smanjenjem troškova. Nerijetko, ovo može dovesti do smanjenja broja zaposlenih ili otkazivanja drugih investicija.

ANALITIKA: Iako se Vlada trudi da kreira što povoljnije uslove za strane investitore, svjedoci smo da u Crnoj Gori nema puno ulagača iz Evropske unije i SAD. Moguće je da KAP uskoro bude prodat investitoru iz Njemačke, dok investitori iz SAD i dalje zaobilaze Crnu Goru. Da li je problem u veličini tržišta ili nedostatku pravne sigurnosti?

SEFEROVIĆ: U Crnoj Gori imamo više od trideset američkih kompanija koje posluju kao direktni investitori, distributeri proizvoda, zatim preko ugovora o franšizi ili kao investitori na tržištima kapitala. Da li bi željeli da vidimo više investitora i biznisa da posluju na tržištu Crne Gore – naravno da bi!

Pomenuli ste da bi činjenica da je Crna Gora mala ekonomija u tranziciji mogla biti dijelom razlog zbog kojeg nema više investitora iz SAD-a, ali ovo je samo jedna strana medalje. Tokom skoro pet godina od kada je AmCham aktivna u Crnoj Gori, svjedoci smo takvih recesija koje su nastupile širom Evrope i SAD-a, koje se nisu dešavale gotovo cijelog vijeka. Spori rast svjetske ekonomije takođe predstavlja značajan faktor, zajedno sa činjenicom da postoji ogromna konkurentnost za privlačenje stranih direktnih investicija širom svijeta, uključujući SAD.

Siguran sam da će Crna Gora na putu integracija u EU i izvjesnim članstvom u NATO imati direktne benefite od pridruženja, uključujući veće interesovanje investitora koji dolaze iz zemalja članica. Kao što sam već pomenuo u odgovoru na prethodno pitanje, stabilnost i konzistentnost su ključni u privlačenju investicija, naročito onih većih razmjera. Članstvo u ove dvije evro-atlantske institucije će istovremeno učiniti Crnu Goru stabilnijom zemljom za poslovanje.

ANALITIKA: Kako AmCham komentariše aktuelna dešavanja u KAP-u i da li imate neku preporuku za prevazilaženje trenutne situacije?

SEFEROVIĆ: Za situaciju u KAP-u nije lako naći pravo rješenje. Bez potpunog razumijevanja potencijala KAP-a i njegovog značaja za ekonomiju Crne Gore, kao i za druge strukture društva, radije ne bih komentarisao. Reći ću, međutim, da nijesam siguran da je teška industrija, kao što je prozvodnja aluminijuma, održivo rješenje za Crnu Goru. Vjerujem da je strategija Vlade za energetiku i turizam, uključujući i podršku poljoprivredi, znatno bolja strateška investicija.

ANALITIKA: Koliko je od početka godine novih članica pristupilo AmCham-u, koliko trenutno imate članova i kako generalno ocjenjujete Vaše aktivnosti?

SEFEROVIĆ: AmCham ima deset novih članica u 2013. godini i očekujemo da se još dosta kompanija učlani narednih mjeseci. Vjerujem da AmCham ima važnu ulogu u Crnoj Gori u pogledu komuniciranja potreba biznisa i investitora – kako stranih, tako i domaćih – relevantnim zainteresovanim stranama iz sfere ekonomije, uključujući i Vladine institucije. Tokom četiri godine, koliko sam već u Crnoj Gori, svjedok sam da se biznis lideri privikavaju na angažovanje i zastupanje za poboljšanje uslova poslovanja, u okviru struktura biznis asocijacije.

Ono što čini AmCham, na neki način, jedinstvenom u Crnoj Gori, je to što smo u potpunosti nezavisna biznis asocijacija. To znači da se ne oslanjamo na vladu, bilo američku ili domaću, niti na bilo koju drugu instituciju kada je finansiranje u pitanju. Mi se finansiramo putem članarine, sponzorstava ili kotizacija za događaje koje naplaćujemo članicama ili onima koje to nisu u Crnoj Gori.

Dok, s jedne strane, ovo predstavlja izazov u našem radu, s druge strane omogućava da naš glas zadrži nezavisnost i da uistinu predstavljamo, zajednički, komercijalne firme koje podržavaju našu misiju i vrijednosti. Iako sam ponosan na uspjeh koji je AmCham ostvarila u Crnoj Gori, i dalje ima još dosta toga na čemu se može poraditi. Vjerujem da možemo više uraditi u pogledu privlačenja potencijalnih investitora u Crnu Goru, i da budemo izvor za dijeljenje najbolje poslovne prakse sa našim članicama. Ove inicijative su u našim daljim planovima.

ANALITIKA: Koliko kvalitetno sarađujete sa američkim privrednim komorama u zemljama okruženja i kakva Vam je saradnja sa Vladom Crne Gore i najznačajnijim državnim institucijama?

SEFEROVIĆ: AmCham Montenegro je članica AmCham Europe, asocijacije američkih privrednih komora širom kontinenta. Takođe, imamo jako dobre odnose sa mnogim individualnim AmCham kancelarijama, naročito u Slovačkoj, Danskoj, Norveškoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Turskoj. Samim tim, koristimo ovu mrežu za razmjenu informacija vezano za trendove u poslovnom okruženju, upoređivanje iskustava, kada su inicijative zastupanja u pitanju, i za saznanja o novim investicionim mogućnostima na svakom od tržišta.

Naša komunikacija sa Vladom Crne Gore je izrazito dobra. U stvari, kada razgovaram sa kolegama u regionu o mogućnosti sastajanja i razgovora sa visokim rukovodstvom u vladi, često su impresionirani voljom Vlade ovdje, kada je u pitanju diskusija o osjetiljivim pitanjima vezanim za poslovno okruženje i sl. Iako komunikacija nije problem, mislim da se više može uraditi na polju uticanja na vladu da implementira pravne i druge strukturne reforme koje su potrebne za modernizaciju ekonomije.

ANALITIKA: Pošto je aktuelna globalna ekonomska kriza započeta „pucanjem balona” na sekundarnom tržištu nekretnina u SAD, da li je realno očekivati da će prvo biti prevaziđena na teritoriji SAD?

SEFEROVIĆ: Očigledno je tržište SAD-a ključni pokretač globalne ekonomije i jako je bitno za američku ekonomiju da se vrati na put zdravog ekonomskog rasta, koji će generisati nove poslove.

Međutim, EU ekonomija je takođe značajan faktor u pogledu vraćanja globalne ekonomije na put rasta. Trgovinski pregovori su otvoreni između SAD-a i EU. Od njih se očekuje da potraju dvije godine i potpisivanje te povelje treba da ojača trenutno najjače trgovinsko partnerstvo u svijetu. U 2012. godini, razmijenjeno je roba i usluga u vrijednosti većoj od 500 milijardi dolara, uz dodatne strane direktne investicije vrijedne 300 milijardi dolara. Od ovog sporazuma će takođe imati benefite periferne ekonomije Evropske unije, ukjučujući crnogorsku, u smislu da se će smanjiti troškovi trgovine, te pravne i administrativne barijere.

ANALITIKA: Koliko je ozbiljan problem javnog duga u pojedinim zemljama EU? S obzirom na to da se i Crna Gora rapidno zadužuje u vrijeme krize, ima li mjesta strahu od pada u dužničko ropstvo, odnosno situacije da u srednjem roku država ne može uredno da izmiruje obaveze prema kreditorima?

SEFEROVIĆ: Ovo je jako težak period za vlade svih zemalja u svijetu. One strukture vlade koje su odgovorne za fiskalnu politiku su pod ogromnim pritiskom. Dalje zaduživanje nije idealno rješenje za većinu zamalja, ali kada su opcije ograničene, ostaje da se izabere „između dva zla”, pri čemu je druga opcija da se pusti da ekonomija doživi potpuni kolaps. Sa ovom ekonomskom krizom posljednjih pet godina, mnoge zemlje su bile prinuđene da implementiraju brze mjere, kako bi održale svoje ekonomije. Ako gledamo na dugi rok, postoje druga rješenja kao što su postepeno smanjenje troškova, reforme zakonodavstva, privlačenje stranih investicija, itd. Međutim, većina zemalja koje se nose sa posljedicama globalnog ekonomskog kolapsa, nisu imale luksuz vremena na raspolaganju i morale su da djeluju vrlo brzo.

Iako vjerujem da je neophodno da Crna Gora smanji svoje obaveze u pogledu zaduženja, mišljenja sam da je država uspjela dosta dobro da se održi, uprkos padu globalne ekonomije. Polažem nade u to da će se povratiti samopouzdanje investitora, da će Crna Gora nastaviti svoj put pridruženja u EU i NATO, te da će generacije koje dolaze biti više preduzetnički orjentisane u odnosu na prethodne. Ovo bi u znatnoj mjeri poboljšalo životni standard svih građana Crne Gore.

tekst i foto: portalanalitika.me

Check Also

U Tivat naredne godine ulažu 12,5 miliona eura

_Vrijednost realizovanih i započetih investicija u Tivtu je u prethodnoj godini iznosila 8,6 miliona eura, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *