Kako „eksperti“ i banke uništavaju Grke

Grčka je nastavila da sluša svoje kreditore nadajući se da će novim zaduživanjem da riješi nagomilane dugove, ali najnoviji rezultati pokazuju da su povećani i dug i deficit – javlja Srnin izvještač, prenosi Capital.ba.

U avgustu ove godine Grčka je zabilježila rekordnu stopu nezaposlenosti od 30 odsto.

Jasno je da dosadašnji savjeti za izlazak iz krize nisu donijeli nikakve rezultate i da takozvani eksperti EU nemaju nikakvu ideju kako da se Grčka spasi.

Vlasti ubacuju svježe štampane eure u oboljeli finansijski sistem Grčke i stvaraju privid da se nešto radi na spašavanju od finansijskog sloma, a, u stvari, na djelu je stvaranje dužničke kolonije od Grčke.

Bankari su se kockali sudbinom Grčke, zarađujući desetine milijardi na njenom slomu i gurajući razočarane Grke u dalju agoniju.

Njemački i francuski bankari, zabrinuti za svoje kredite na kojima su dobro zaradili, primorali su Evropsku centralnu banku da ubaci nove novčanice eura u prezaduženu Grčku.

Njih je zanimalo samo da zaštite svoje rizične kredite i da uzmu bonuse za „naduvane“ bilansne uspjehe.

Ta finansijska operacija daljeg zaduživanja Grčke hvaljena je kao akcija za konačan spas države i naroda.

Ukupan dug Grčke bio je oko 350 milijardi eura na samom početku krize. Uslijedilo je ubacivanje novih milijardi eura za spas Grčke i smanjivanje 105 milijardi eura dospjelih obaveza i proklamovana oštra štednja.

Stvarana je lažna slika da se novim zaduživanjem Grčka spašava bankrota. Ali, narod ne osjeća nikakav boljitak i svoj bijes iskaljuje na ulicama.

Ekonomski centri moći pokušavaju da na Grčkoj primijene teoriju haosa i „dokažu“ kako se može poslije programiranog haosa uvesti diktatura u savremenu evropsku demokratiju.

Stalno zaduživanje države i građana, nastalo na virtuelnom novcu, koji, zapravo, ne postoji i koji se nikada ne može vratiti, stvara pogodnu atmosferu za uvođenje neke vrste novog robovlasništva.

U praksi, Grčka će ipak morati „sa kapom u rukama“, kao prosjak, kod zajmodavaca. Postavlja se pitanje da li taj krug postaje lavirint.  (capital.ba)

Check Also

Lučić: Cilj nam je da se širimo na nova tržišta, kao što su Sjeverna Makedonija, Njemačka i Švajcarska

Vladimir Lučić, generalni direktor Telekoma Srbija, učestvovao je na Regionalnoj konferenciji o trendovima u telekomunikacijama …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *