Kako „eksperti“ i banke uništavaju Grke

Dodajte komentar

Grčka je nastavila da sluša svoje kreditore nadajući se da će novim zaduživanjem da riješi nagomilane dugove, ali najnoviji rezultati pokazuju da su povećani i dug i deficit – javlja Srnin izvještač, prenosi Capital.ba.

U avgustu ove godine Grčka je zabilježila rekordnu stopu nezaposlenosti od 30 odsto.

Jasno je da dosadašnji savjeti za izlazak iz krize nisu donijeli nikakve rezultate i da takozvani eksperti EU nemaju nikakvu ideju kako da se Grčka spasi.

Vlasti ubacuju svježe štampane eure u oboljeli finansijski sistem Grčke i stvaraju privid da se nešto radi na spašavanju od finansijskog sloma, a, u stvari, na djelu je stvaranje dužničke kolonije od Grčke.

Bankari su se kockali sudbinom Grčke, zarađujući desetine milijardi na njenom slomu i gurajući razočarane Grke u dalju agoniju.

Njemački i francuski bankari, zabrinuti za svoje kredite na kojima su dobro zaradili, primorali su Evropsku centralnu banku da ubaci nove novčanice eura u prezaduženu Grčku.

Njih je zanimalo samo da zaštite svoje rizične kredite i da uzmu bonuse za „naduvane“ bilansne uspjehe.

Ta finansijska operacija daljeg zaduživanja Grčke hvaljena je kao akcija za konačan spas države i naroda.

Ukupan dug Grčke bio je oko 350 milijardi eura na samom početku krize. Uslijedilo je ubacivanje novih milijardi eura za spas Grčke i smanjivanje 105 milijardi eura dospjelih obaveza i proklamovana oštra štednja.

Stvarana je lažna slika da se novim zaduživanjem Grčka spašava bankrota. Ali, narod ne osjeća nikakav boljitak i svoj bijes iskaljuje na ulicama.

Ekonomski centri moći pokušavaju da na Grčkoj primijene teoriju haosa i „dokažu“ kako se može poslije programiranog haosa uvesti diktatura u savremenu evropsku demokratiju.

Stalno zaduživanje države i građana, nastalo na virtuelnom novcu, koji, zapravo, ne postoji i koji se nikada ne može vratiti, stvara pogodnu atmosferu za uvođenje neke vrste novog robovlasništva.

U praksi, Grčka će ipak morati „sa kapom u rukama“, kao prosjak, kod zajmodavaca. Postavlja se pitanje da li taj krug postaje lavirint.  (capital.ba)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *