Slabljenje kineske ekonomije s globalnim posljedicama

Dodajte komentar

Industrijska aktivnost u Kini dodatno je oslabila u julu, a pod pritiskom je i tržište rada, pokazali su podaci objavljeni u srijedu, što otežava tranziciju druge po veličini svjetske privrede prema rastu temeljenom na domaćoj potrošnji i negativno utjiče na cijeli svijet.

Prema danas objavljenom izvještaju HSBC banke, PMI indeks industrijske aktivnosti pao je u julu u Kini sa 48,2 na 47,7 bodova, najniži nivo u 11 mjeseci. To je ujedno treći mjesec zaredom kako se taj indeks kreće ispod 50 bodova, što ukazuje na slabljenje aktivnosti u drugoj po veličini svjetskoj privredi.Podindeks zapošljavanja skliznuo je na 47,3 boda, najni nivo od vrhunca globalne finansijske krize početkom 2009. godine.

To je samo nastavak niza podataka koji ukazuju na usporavanje rasta kineske ekonomije. Nedavno je objavljeno da je u drugom tromjesečju tamošnji bruto domaći proizvod porastao 7,5 posto na godišnjem nivou, manje od 7,7 posto u prethodnom kvartalu. To je najsporiji rast ekonomije u posljednjih 13 godina i već deveti kvartal u posljednjih 10 kako se rast usporava.

[widgets_on_pages id=”Turizam”]

“Usporavanje kineskog rasta postaje sve opasnije”, upozorava Yasuo Yamamoto, ekonomist u Mizuho Research Institute u Tokiju.

U tranziciji kineske izvozno usmjerene ekonomije prema rastu na temelju jačanja domaće potražnje, tamošnje su vlasti spremne tolerisati određeno usporavanje rasta. No, poručuju da neće dozvoliti da se uspori na manje od 7 posto.

Zbog toga su najavile nove projekte koji bi trebalo da podstaknuti potražnju za čelikom, cementom i građevinskim materijalom, a osim tih, kane restrukturirati i druge tradicionalne industrije, poput brodogradnje.

Te su industrije donedavno bile glavni pokretači rasta kineske ekonomije, no zbog slabljenja inostrane i nejakog rasta domaće potražnje, sada su kapaciteti u tim industrijama znatno veći nego što je potrebno.

“Kina ne može podstaći brži rast ekonomije zbog slabe inostrane potražnje i problema prekapacitiranosti na domaćem tržištu. Zbog toga će stopa ekonomskog rasta u četvrtom tromjesečju vjerojatno pasti ispod 7 posto, a u jednom od kvartala iduće godine možda čak i ispod 6 posto”, kaže Wang Jian, istraživač u Kineskoj udruzi makroekonomista.

I dok kineska ekonomija trpi od slabosti inostrane potražnje, s obzirom na recesiju u eurozoni i anemičan rast američke i japanske ekonomije, druge zemlje u svijetu trpe zbog usporavanja kineskog rasta i slabljenja tamošnje potražnje.

Tako je Japan jutros izvijestio da je njegov izvoz u Kinu u maju pao 4,8 posto na godišnjem nivou, nakon što je u martu potonuo 8,3 posto.

Američki tehnološki div Apple u utorak je izvijestio da su njegovi prihodi u proteklom tromjesečju u Kini potonuli za 43 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, dok su na godišnjem nivou pali za 14 posto, prenosi seebiz.

Usporavanje rasta Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, osjećaju i najveći proizvođači i izvoznici sirovina, poput Australije, zbog slabljenja kineske potražnje.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *