Koja vrsta malog biznisa danas može da opstane ?

Dodajte komentar

Pekare, dućani i igraonice nisu više djelatnosti u kojima može da se zaradi novac. Ako je suditi po broju otvorenih radnji, profit je moguće ostvariti od tezge na pijaci, ulaganjem u kafiće, prodavnice zdrave hrane, kozmetičke i frizerske salone.

U prvih pet mjeseci sa spiska Agencije za privredne registre Srbije izbrisano je oko 1.300 ugostiteljskih objekata, ali je i oko 1.500 otvoreno.

Milena Vasić, šef Direkcije za razvoj privrednih društava i preduzetnika u Nacionalnoj agenciji za regionalni razvoj, kaže da, bez obzira na krizu, i dalje ima ljudi koji su spremni da preuzmu sudbinu u svoje ruke i započnu biznis.

„Još imamo dinamiku otvaranja preduzeća, jer je veći broj osnovanih od ugašenih. Otvaraju se saloni ljepote, firme za drumski prevoz tereta, agencije za konsultantske usluge“, kaže Vasićeva.

“[widgets_on_pages id=”Turizam”]”

Kod radnji je više ugašenih nego osnovanih, ali je važno da nije zamro proces otvaranja. Kod osnivanja su u praksi najdinamičniji manji ugostiteljski objekti, odnosno kafići. Oni se najviše osnivaju, ali se najčešće i zatvaraju.

Vasićeva podsjeća da su igraonice u jednom trenutku imale uzlazan trend, a onda je počelo zatvaranje, jer ih je bilo previše.

„Frizeri opstaju ako je lokacija dobra, ali i oni moraju da vode računa o konkurenciji“, napominje Vasićeva.

Mladi se teže odlučuju za privatni posao i više bi voljeli da rade u državnoj, nego u svojoj firmi, jer im to djeluje sigurnije, pošto su svjesni da je poslovno okruženje nepovoljno.

Kriza se, prema statistici, najviše odrazila na male dućane. Sa spiska Agencije za privredne registre u 2012. izbrisano je 2.156 malih trgovinskih radnji koje prodaju hranu i piće, a otvoreno samo 1.357, pišu Novosti.

„Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u protekle četiri godine zatvoreno je skoro 27 odsto trgovinskih radnji i preduzeća“, kaže Goran Kovačević, potpredsednik Udruženja poslodavaca Srbije.

Ovi oblici trgovine spadaju i u one koji su se najviše otvarali, što pokazuje veliku nesigurnost u poslovanju. Dodatnu teškoću za one koji su ostali u „legalnom poslu“ predstavlja i činjenica što jedan broj ovih radnji nije potpuno nestao, već se promet robe iz njih preselio u sive tokove, čime se povećala nelojalna konkurencija i dalji pad prometa u legalnim radnjama.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *