Viceguverner Centralne banke Nikola Fabris saopštio je u srijedu u Skupštini da se uCrnoj Gori, zbog povećanja stope poreza na dodatu vrijednost sa 17 odsto na 19 odsto, u ovoj godini očekuje inflacija u rasponu od tri do pet odsto.
Fabris je, tokom skupštinske rasprave o izvještaju o radu CBCG u prošloj godini, kazao da je prognozu inflacije za ovu godinu ta institucija radila krajem prošle, kada se nije znalo da će biti rasta PDV-a i to se nije moglo uključiti, ali s obzirom na to da je postojala vjerovatnoća da će se tako nešto desiti u prognozama je eksplicitno navedeno da je to jedna od pretpostavki.
[widgets_on_pages id=”Turizam”]
Inflacija
– Ako pogledate stopu inflacije u ovom trenutku, u posljednjih 12 mjeseci ona je potpuno u skladu sa onim rastom u kojem je data. Jasno je da će povećanje PDV-a uticati na to da inflacija izađe iz ovih raspona i najnovija prognoza CBCG koja bi trebalo da bude usvojena na sjednici Savjeta, koji je planiran za narednu sedmicu, je da se očekuje inflacija u rasponu od tri do pet odsto – rekao je Fabris.
Iz CBCG su saopštili da su ekonomska kretanja u Crnoj Gori u prošloj godini bila pod jakim uticajem međunarodnog okruženja.
Procjena CBCG je da je stopa rasta bruto domaćeg proizvoda u 2012. godini bila u rasponu od -0,5 do 0,3 odsto. Godišnja inflacija, mjerena potrošačkim cijenama, u decembru 2012. godine iznosila je 5,1 odsto.
Guverner CBCG Milojica Dakić je saopštio da procijenjeni rast BDP u ovoj godini iznosi 1,5 posto. On je naveo da je bankarski sektor u Crnoj Gori je pokazao adekvatan stepen otpornosti na produženi uticaj krize i iskazao relativno stabilno poslovanje tokom 2012. godine, uz kontinuiran rast likvidnih sredstava i depozita.
Nelikvidnost
– Razvoj negativnih tendencija i rast nelikvidnosti u realnom sektoru imali su negativan uticaj na kvalitet aktive u bilansima banaka i doveli do daljeg rasta nekvalitetnih kredita. Uprkos padu ukupnih kredita od 4,8 odsto može se konstatovati da je bankarski sektor odobrio značajan iznos novih kredita od 702,6 miliona eura. Time je bankarski sektor djelimično amortizovao nedostajuću likvidnost u realnom sektoru – kazao je Dakić i dodao da su kamatne stope bile na nezadovoljavajućem nivou.
Visoke kamatne stope su, prema izvještaju, posljedica smanjene podrške, u prvom redu, majki banaka kćerkama u Crnoj Gori.
CBCG je krajem prošle godine donijela privremenu odluku o ograničavanju ekstremno visokih kamatnih stopa banaka. Analiza je, kako su kazali iz CBCG, pokazala da je postignut cilj njenog donošenja, odnosno da su novoodobreni krediti u prva četiri mjeseca ove godine porasli oko 260 miliona eura, dok su sa druge strane smanjene kamatne stope.
Poslanici Demokratske partije socijalista Zoran Vukčević i Zoran Jelić ocijenili su da su banke u prošloj godini vodile restriktivnu kreditnu politiku uz visoke kamatne stope. Vukčević se posebno svrnuo na mikrofinansijske institucije koje građanima, kako je kazao, plasiraju kreditna sredstva pod neopravdano visokim kamatnim stopoma.
– Prosječna kamatna stopa kod MFI je bila negdje oko 28,5 odsto. Nema toga biznisa u Crnoj Gori koji može da izdrži kamatnu stopu od 28 odsto – zaključio je Vukčević.
Poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović smatra da je bankarski sektor u Crnoj Gori, i pored 11 banaka, nedovoljno konkurentan, jer kamate ne padaju.
– Trebalo bi sistemski definisati visinu kamatne stope, koja je enormno visoka, zbog čega treba donijeti novi zakon o obligacionim odnosima – rekao je Damjanović i pitao zbog čega CBCG nije produžila mjeru ograničenja visine kamatnih stopa. Efektivna kamatna stopa je, kako tvrdi, i dalje visoka i iznosi 9,47 odsto, dok mikrofinansijske institucije odobravaju kredite uz kamatu od 28 odsto.
Kamata
Guverner CBCG Milojica Dakić je naveo i da je šest mjeseci primjene ograničenja kamatne stope, koju je CBCG uvela zbog enormno visokih kamata u bankarskom sektoru dalo rezultate, jer je kreditna aktivnost banaka u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasla 260 miliona eura.
– Istovremeno su kamatne stope pale jedan procentni poen – rekao je Dakić. On je podsjetio da je CBCG preporučila bankama da ne povećavaju kamate, iako nema instrumentarije da ih ograniči.
– Izmjenama zakona o obligacionim odnosima koji propisuje najviše dozvoljene ugovorene kamatne stope to pitanje će biti konačno riješeno – rekao je Dakić.
Poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić smatra da je zadatak CBCG, pored ograničavanja profita banaka i očuvanje finansijske stabilnosti, i pružanje šanse korisnicima, kako bi se izbjegao problem koji veći dio malih i srednjih preduzeća ima po pitanju vraćanja kredita.
– Solventnost i likvidnost crnogorskih banaka je na visokom nivou, ali to je samo jedan od preduslova za funkcionisanje bankarskog sektora. Bankarski krediti imaju nezadovoljavajuće visoke kamatne stope, dok je platni promet i dalje skup bez obzira na reformu – saopštio je Bojanić.
Dakić: CBCG ukazivala na problem davanja garancija
Poslanik Liberalne partije Andrija Popović je pitao predstavnike CBCG da li snose odgovornost za davanje garancija Kombinatu aluminijuma i da li su mogli to da spriječe.
– Mislim da ćemo tek sada snositi odgovornost tih pogubnih odluka, ali i da je CBCG na neki način mogla da ukaže na tako nešto i da to spriječi, bez obzira što znamo da je to odgovornost Vlade – kazao je Popović.
Guverner CBCG Milojica Dakić tvrdi da je ta institucija ukazivala na problem davanja garancija i mogućnost njihovog pada, ali i da ona nema ingerencije u tom dijelu.
Prihodi od koncesija 12,7 miliona eura
U parlamentu je završena rasprava i o izvještaju o radu Komisije za koncesije u prošloj godini. Konstatovano je da su prinosi od koncesija iznosili 12,7 miliona eura.
– Po osnovu naknade za priređivanje igara na sreću naplaćeno je 3,3 miliona eura, dok je po osnovu naknade za korišćenje dobara od opšteg interesa prihodovano oko 563 hiljade eura, a po osnovu naknade za korišćenje prirodnih dobara (naknada za korišćenje šuma, mineralanih sirovina i upravljanja marinama) 1,37 miliona eura – navedeno je u izvještaju. Dodaje se da je na osnovu naplate ekološke naknade prihodovano 654.000 eura, dok je na osnovu naknade za puteve naplaćeno oko 3,3 miliona eura.
– Preostali iznos od 3,4 miliona eura predstavlja koncesioni prihod po osnovu ostalih naknada – kaže se u izvještaju. (pobjeda.me)
