Dr Propast: Slijedi nova nestabilnost

Poznati američki ekonomista Nuriel Rubini ocjenjuje da je svetska privreda sada suočena sa novim periodom nestabilnosti.

Prema ocjeni Rubinija, nestabilnost je dodatno pojačana najavom Centralne banke SAD (Fed) da bi uskoro mogla da smanji, a potom i sasvim ukine program jačanja likvidnosti domaćih banaka.

On smatra da Fed najverovatnije više neće “upumpavati” u domaću i svjetsku privredu ogromne sume dolara, kao što je ta centralna banka to činila u proteklih nekoliko godina kada je, sudeći prema različitim izvorima, za te namjene potrošila više hiljada milijardi dolara.

[widgets_on_pages id=”Turizam”]

Rubini kaže da je već najava promjene politike Feda izazvala potres na globalnom tržištu, u vidu pada cijena sirovina i prilično naglog smanjenja vrijednosti valuta većine zemalja sa brzo rastućim privredama.

Kako će se taj proces na kraju završiti teško je sada predvidjeti“, kaže Rubini, koga nazivaju i “doktor propast”, jer je prvi među viđenim ekonomistima predvidio globalnu finansijsku krizu koja je počela u njegovoj zemlji polovinom 2008. godine.

Američki ekonomista upozorava da je rast cijena sirovina i vrijednosti akcija, koji je lani i u većem dijelu prvog polugođa ove godine bilježen na relevatnim berzama u svijetu, “izgledao začuđujuće”, jer su mnoge najrazvijenije zemlje bile suočene sa padom ili stagnacijom privredne aktivnosti.

Veći dio 17-člane zone eura je zahvaćen recesijom, a u tom stanju se nalazi i Velika Britanija, koja nije članica evropske monetarne unije, a Japan preduzima, kako navodi Rubini, “očajne mjere” da izbjegne dalji privredni pad primenom “abanomike” – posebnog programa mera s ciljem drastičnog slabljenja jena, koji sprovodi vlada premijera Šinza Abea.

Rubini ukazuje i na vrlo trom privredni rast u SAD, koji već nekoliko kvartala uzastopno ne nadmašuje bitnije nivo od 1,5 odsto, dok se brzo rastuće ekonomije, poput Kine, Indije i drugih, takođe suočavaju sa znatnim usporavanjem ekonomske aktivnosti.

Tako je, na primjer, ove godine kineski rast opao na oko osam sa više od deset odsto u 2010. Istovremeno, privredna aktivnost u Indiji je smanjena na 5,7 odsto, sa ranijih više od 11 procenata godišnje.

Bruto domaći proizvod preostale tri članice BRIKS – Rusije, Brazila i Južne Afrike – opao je na oko tri odsto, što je tek polovina ranijeg privrednog rasta, i u takvoj situaciji tržišta se orjentišu, prema mišljenju Rubinija, na druge faktore.

Povjerenje investitora na berzama je, uprkos lošijim makroekonomskim pokazateljima, uvećano potkraj prošle i početkom ove godine delom i zbog smanjene opasnosti od raspada eurozone, ali i sniživanja tenzija u konfliktu oko realizacije kontraverznog iranskog nuklearnog programa.

Svi koji optimistički gledaju na blisku perspektivu globalne ekonomije veruju da se svjetska privreda, nakon dugog perioda u kome je glavni cilj bio smanjenje državnih dugova, sada ipak nalazi “na pragu novog uspona”.

Prema ocjeni optimistički nastrojenih analitičara, čije mišljenje prenosi Blumberg, u drugoj polovini ove godine većina brzo rastućih privreda trebalo bi da se “vrati u pređašnju formu”.

Rubini, međutim, takve prognoze ne smatra meritornim, jer ima, kako upozorava, mnogo “činilaca koji deluju u suprotnom pravcu od željenog”.

Check Also

CKB i Podgorička banka pridružuju se i ove godine obilježavanju Nedjelje štednje

Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica (CKB) i Podgorička banka AD Podgorica (Podgorička banka), članice OTP …