Tekst je preuzet s Brand manager Portala za preduzetnike. Portal je namjenjen malim i srednjim preduzetnicima i svakodnevno čitaocima nudi besplatne poslovne, knjigovodstvene i marketinške savjete.
Muke po eurozoni se nastavljaju! Slovenija je sljedeća zemlja za koju vlada bojazan da će trebati bailout, odnosno veliki paket pomoći kako bi održala finanasijsku stabilnost. Čemu takve bojazni i što je pošlo po zlu?
Bankarski sistem je veoma osjetljiv – propast jedne banke znači da propadaju ne samo depoziti i štednja, već svi instrumenti koje je ta banka izdala postaju nenaplativi. Preduzeća koja imaju neki instrument koji je izdala ta banka gube novac zbog nemogućnosti naplate, što dobar dio njih gura u probleme, a tim putem kreću i s njima povezane finansijske institucije, uključujući i druge banke. Na taj način propadanje jedne banke znači ozbiljnu prijetnju ekonomiji čitave zemlje.
U Sloveniji postoji jedna banka koja je, što zbog loših procjena pri davanju kredita, što zbog loše makroekonomske situacije, u naročito ozbiljnoj situaciji: Nova Kreditna Banka Maribor d.d. (iako je tu i Nova Ljubljanska Banka d.d.), koja je izgubila više od 82% svoje tržišne vrijednosti u posljednjih godinu dana i potrebna joj je pomoć. MMF je iznio procjenu prema kojoj se oko trećinu korporativnih zajmova triju najvećih slovenačkih banaka ne otplaćuje. Kada se zajmovi ne otplaćuju duže vrijeme, moraju se otpisati, a kako su oni dio imovine banke, njihovim otpisom banka gubi na vrijednosti.
Slično se događa i s preduzećima koja imaju visok udio nenaplativih potraživanja, pa se često događa da stečaj jednog velikog preduzeća uzrokuje propast ili probleme kod mnogih malih dobavljača i poslovnih partnera i domino-efekt u čitavoj privredi. Slovenačka preduzeća tako imaju visok udio duga prema glavnici (debt/equity ratio), što ih čini ranjivima na tržišne poremećaje i povećava potrebu za investicijskim kapitalom. Slovenačko je zaduživanje u posljednjih mjesec dana zbog ovih rizika poskupilo za cijelih jedan posto, ako posmatramo trošak kamata za desetogodišnju državnu obveznicu, što dodatno otežava sanaciju. Iz tog je razloga MMF savjetovao Sloveniji veće otvaranje prema direktnim stranim investicijama, kritikujući ih zbog odveć zaštitničkog garda prema ‘nacionalnim interesima’. Nije ništa čudno čuti takve kritike od MMF-a, koji otvaranje prema stranim investicijama smatra univerzalnim lijekom za sve bolesti.
Što je Slovencima uistinu činiti, i hoće li ih zadesiti kiparska sudbina? Vjerovatno neće.
Slovenija treba rekapitalizaciju u iznosima više no deseterostruko manjim od onog kiparskog, a sama Vlada može prodati neko od velikih preduzeća u državnom vlasništvu, koja su do sada ljubomorno čuvana kao strateški interes. Je li prodaja dobro rješenje – nije, no možda će biti nužno, kako bi se namaknula odgovarajuća sredstva. Velik će politički pritisak biti na novoj premijerki Alenki Bratušek, a glas MMF-a bit će njihov ekspert koji za nekoliko dana postaje guverner centralne banke, Boštjan Jazbec. Vjerovati je kako će Slovenci proći i kroz ovu krizu zbog visokih potencijalnih priliva kapitala u slučaju novog privatizacijskog vala, no pitanje ostaje je li se ovakav scenarij mogao izbjeći i može li se ekonomija postaviti na zdrave temelje koji će jamčiti dugoročnu stabilnost i rast u jeku krize eurozone. (brandmanager.com.hr)
