U Glavnom gradu sve je više radnji za otkup plemenitih metala. Ekonomska analitičarka Ana Nives Radović za Antenu M otkriva razloge zbog kojih vlada veliko interesovanje za otkup zlata. A na šta bi trebalo da obratite pažnju ukoliko mijenjate zlato za novac?
Ako je suditi po broju novootvorenih objekata za otkup zlata lomljeni nakit nikad više nijesu bio tražen. U posljednje vrijeme samo u Glavnom gradu otvoreno je sigurno bar 5 radnji koje za nakit od plemenitih metala nude novac.
[widgets_on_pages id=”Turizam”]
Ekonomska analitičarka Ana Nives Radović za naš radio kaže da se toliko interesovanje za otkup nakita od plemenitih metala javilo sa porastom cijene zlata i očekivanjem da će njegova vrijednost i dalje rasti:
“Međutim to se nije dogodilo. Najviša cijena zlata dostignuta je prošle godine u septembru, dakle od početka 2012. do septembra cijena zlata je imala jedan nevjerovatan zalet potpuno atipičan za dosadašnju situaciju i uobičajenu cijenu zlata. Sve je to bilo uslovljeno ekonomskom krizom s obzirom na to da je novca bilo mnogo manje tražili su se alternative za izlazak iz krize.”
Tako se kaže Radović u kriznoj 2012. očekivalo da će zlato biti roba sa visokom cijenom pa su i međunarodne finansijske institucije razmatrale mogućnost uvođenja zlatnog standarda:
“Dolazile su čak i preporuke Crnoj Gori da obezbjedi zlatne rezerve, diskutovalo se o tome zašto su one tako male. Pretpostavljalo se da bi zlato moglo da nas “zaštiti” od nekih kriznih finansijskih “šokova”.”
A za svo to vrijeme građani koji su se našli u nemaštini, da premoste mjesec- nijesu se libili da založe nešto od nakita. Andrea Prentić kaže da je profitirala:
“Trebalo mi je nešto novca hitno a imala sam neku narukvicu koju sam davno dobila na poklon I nije mi bila mnogo važna, tako da se nijesam baš mnogo razmišljala da je založim. Dobila sam tada 100 eura za nju.”
Andrea kaže da u situaciji kada joj je falilo novca nije ni obratila pažnju da li je zlato koje zalaže više ili manje vrijedno. Iz zavoda za metrologiju Milenu Radonjić kaže da se na svakom zlatnom predmetu nalazi trocifreni broj koji označava finoću predmeta. Na to, napominje, treba obratiti pažnju:
“Predmet koji je označen oznakom 750 više vrijedi od zlatnog predmeta koji ima oznaku 585.”
Radonjić napominje da svi predmeti od dragocjenih metala podliježu obaveznom označavanju, ispitivanju i žigosanju. Te da su samo predmeti koji imaju državni žig u skladu sa zakonom.
Ana Nives Radović međutim kaže da sada nije poželjno prodavati zlato:
“Sa padom cijene koja je lani iznosila oko 1800 dolara po unci, cijena zlata je pala na 1400 dolara po unci. To pokazuje da je previše zlata otkupljeno na tržištu. “
Ni države se ne libe da prodaju svoje zlatne rezerve ne bi li im to pomoglo da iskoče iz problema sa finansijama. To je do sada poslušao Kipar, razmatra se o tome da tome pribjegnu i druge države Eurozone koje su u krizi.
No svjetski stručnjaci kažu da potražnja za zlatom u 2013. neće biti onakva kakva je prognozirana u 2012.
antenam.net
