Mašta falsifikatora nema granica, no još uvijek je najčešći način zloupotrebe neovlašeno korištenje ‘li;nih podataka. Čak dvije trećine kartičarskih prevara u Velikoj Britaniji odnosi se na krađu podataka kao što su datum rođenja, poštanski broj i lozinka za internetsku prijavu. Slična je statistika i u ostalim zemljama.
KRAĐA IDENTITETA (PHISHING) – vrlo su česte e-mail poruke u kojima po[iljaoci, koji se lažno predstavljaju kao predstavnici banke, kartičarske kuće ili čak Ministarstva finansija, traže lične podatke kako bi “unaprijedili nivo sigurnosti” ili čak tvrde da će na račun uplatiti novac koji iz nekog razloga korisnik kartice ili računa treba dobiti natrag. Uobičajeni su i “linkovi” koji vode na web stranice koje “glume” stranicu banke, kartičara ili kompanije, na kojoj se korisnik loguje i prevarantu servira svoje podatke. Naziv “phishing” u doslovnom prevodu znači “pecanje”, a jasno je što se dalje događa onome ko se upeca.
SKIMMING – naziv dolazi od engleske riječi koja bi se mogla prevesti kao “skupljanje kajmaka”. Kajmak su u ovom slučaju podaci s kartica i računa koje falsifikatori najčešće skidaju s bankomata posebnim čitačima u trenutku dok korisnik kartice obavlja bankomatske transakcije. Oprema za takvo skidanje podataka odlično je uklopljena u izgled bankomata i uistinu ju je teško primijetiti. Podatke koriste da bi napravili lažne kartice kojima pokupe novac s računa.
“JEDNOSTAVNA” KRAĐA – najčešće je popratna pojava otimanja novčanika ili torbe, a ako osoba karticu čuva u novčaniku, velika je šansa za zloupotrebu. Ako je posrijedi “charge” kartica koja dolazi na naplatu s odgodom, u dućanu se samo potpisuje račun, a potpis trgovci gotovo nikad ne upoređuju s onim na ličnim dokumentima. Tad se šteta može napraviti potrošnjom u dućanima. Još je gore kad je posrijedi debitna kartica uz koju je ostavljen i PIN (osobni identifikacijski broj). Tad se može podignuti gotovina, jednako kao i na “charge” ili “revolving” karticu s odgodom plaćanja, uz PIN.
“ZALUTALE” KARTICE – to su kartice koje je kartičarska kuća poslala na adresu nakon isteka starih kartica ili odmah nakon izdavanja, a nikad nisu stigle do pravog korisnika kojem su namijenjene. Neko ih je ukrao usput ili iz sandučića. Kartičarske kuće stoga sve više insistiraju na ličnom podizanju kartica.
“NIGERIJSKA” PISMA – na našem su tržištu čudni mailovi dolazili najčešće iz te afričke zemlje, iako nisu njihova ekskluziva. Primatelju se pošiljatelji predstavljaju kao bivši zvaničnici svrgnuti s vlasti ili čak američki vojnici i nude mu “izvrsnu poslovnu priliku” tražeći pritom njegovo učestvovanje u transferu novca koji je ostao zarobljen na računima nakon silaska s vlasti ili odlaska iz zemlje. Pritom nude visoke provizije, i do 30 posto, a obično treba platiti neke “troškove”. Poruke su pisane lično i ciljano na primatelja, nisu “cirkularne”.
LUTRIJSKI DOBICI – ponovno je posrijedi mail s obavještenjem da ste upravo vi sretni dobitnik kojemu trebaju uplatiti novac, vrlo često iz Velike Britanije ili Španije. Naravno, za uplatu je potreban broj računa, banke, telefona, kopija pasoša… Nasjedne li naivac, nakon toga se traži i njegova uplata za troškove transfera. Može se pretpostaviti što slijedi.
Kako se zaštititi: 10 savjeta korisnicima kartica
1. Pažljivo čuvajte kartice, one su zapravo novac. Najbolje je ne držati ih s novcem u novčaniku, nego odvojeno, u nekom drugom pretincu ili posebnom omotu.
2. Kartice i podatke o njima ne ustupajte trećim osobama, čak ni ako u njih imate povjerenje. Za prijatelja ili člana obitelji možete podignuti novac koji mu želite dati ili napraviti dodatnu karticu. Nikome ne otkrivajte PIN.
3. Ne držite karticu s PIN-om, PIN je najbolje imati zapisan kod kuće na skrovitu mjestu ili ga kamuflirati u imeniku mobitela, “zaokruženog” drugim brojevima koji vama nešto znače.
4. Pri plaćanju u restoranima, na benzinskim pumpama ili bilo kojem drugom prodajnom mjestu, ne dopustite da vam kartica izađe iz vidnog polja. Tražite da se transakcija sprovede ispred vas.
5. Kad koristite bankomat, obavezno zaštitite rukom tastaturu na kojoj unosite PIN. Pokrivanje rukom može vas zaštititi i ako je postavljena oprema za “skimming” i kamera. Potrudite se da osobe koje čekaju iza vas poštuju prostor diskrecije, ako je potrebno, to ih zamolite.
6. Niste dužni u hotelu dati karticu da bi recepcionari “bjanko” provlačenjem, bez iznosa, imali osiguranje za slučaj štete.
7. Nikad, ali baš nikad, ne šaljite podatke o kartici, banci ili svom identitetu e-mailom, na bilo čiji zahtjev. Karticu podignite lično, a ne poštom. Instalirajte dobar antivirusni program na računar.
8. Ne nasjedajte na priče o poslovnim prilikama, dobitku na lutriji ili sličnim nebulozama. One ne mogu biti vjerodostojne. Nikad.
9. Ako još imate magnetsku ili uopšte karticu s nižim nivoom zaštite, od izdavača zatražite onu s boljom zaštitom. Oprema za falsifikovanje je skupa i uvijek se prije ide na lakše mete, one s manjom zaštitom.
10. U slučaju gubitka ili krađe kartice odmah nazovite izdavača i blokirajte je. Broj unesite u telefon da ga ne morate tražiti zaobilaznim načinima i tako skratite vrijeme u kojem kriminalac može napraviti trošak.
