Zavarovalnica Triglav je u Ljubljani organizovala savjetovanje o prevarama u osiguranju. Savjetovanje je jedna od ključnih aktivnosti u kampanji podizanja svijesti o prevarama u osiguranju, koju je u martu ove godine Zavarovalnica Triglav i Grupa Triglav (u okviru koje posluje crnogorsko Lovćen osiguranje AD) započela među svojim zaposlenima, a u aprilu je proširila na širu javnost u Sloveniji. Ključna poruka kampanje jeste da je prevara u osiguranju krivično djelo zbog kojeg pošteni osiguranici plaćaju više premije. Stručnjaci ocjenjuju da je u prosjeku 10% svih šteta na svijetu posljedica prevara. Britansko udruženje osiguravača ocjenjuje da osiguravajuća društva uspiju otkriti prevare u visini od 4% bruto iznosa šteta, dok neotkrivenih prevara ostaje 6% od neto ostvarenih premija osiguranja. Zavarovalnica Triglav ocjenjuje da na godišnjem nivou na slovenačkom tržištu prevare u osiguranju ukupno iznose 113 miliona eura.
U Zavarovalnici Triglav želimo ovom kampanjom podizati svijest stručne i poslovne javnosti kao i osiguranika, i time ih potaknuti da pridonesu sprečavanju prevara u osiguranju. Glavni govornik na savjetovanju James E. Whitaker, nekadašnji potpredsjednik i počasni član odbora Udruženja ovlašćenih istražitelja prevara (Association of Certified Fraud Examiners – ACFE) predstavio je međunarodne trendove i primjere dobre inostrane prakse u oblasti sprječavanja, otkrivanja i istraživanja prevara u osiguranju. Dejan Jasnič, direktor Službe za sprječavanje, otkrivanje i istraživanje prevara u Zavarovalnici Triglav, predstavio je rezultate Istraživanja percepcije i razumijevanja posljedica prevara u osiguranju u Sloveniji. U glavnom dijelu savjetovanja na okruglom stolu, koji je vodio dr Anton Dvoršek, vanredni profesor kriminalistike na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu Univerziteta u Mariboru, o različitim aspektima prevara u osiguranju raspravljali su Sergej Simoniti, direktor Agencije za nadzor osiguranja, mr Barbara Lipovšek, okružni državni tužilac u specijalizovanom državnom tužilaštvu Republike Slovenije, dr Polona Selič, doktor kliničke psihologije, direktorica Instituta PARES i naučni istraživač na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, primarijus Andrej Možina, dr med, predsjednik Ljekarske komore Slovenije te Dejan Jasnič, direktor Službe za sprječavanje, otkrivanje i istraživanje prevara u Zavarovalnici Triglav.
Zavarovalnica Triglav ovom kampanjom upozorava na štetne posljedice prevara u osiguranju te potiče svoje osiguranike i zaposlene da joj pomognu kod sprječavanja prevara. Matjaž Rakovec, Predsjednik Uprave Zavarovalnice Triglav, u uvodu je istaknuo: »Prevare u osiguranju opšti su problem branše osiguranja i to ne samo u Sloveniji već u čitavom svijetu. Privredna kriza još je više potaknula ovakve negativne pojave. Stručnjaci ocjenjuju da u prosjeku prevare čine čak 10% svih prijavljenih šteta. Prevare ne samo da dižu premije za poštene osiguranike već su one i krivično djelo. Zbog toga smo politiku nulte tolerancije nadogradili sa dugoročnom kampanjom za podizanje svijesti.«
Zavarovalnica Triglav je 2009. godine usvojili politiku nulte tolerancije prema prevarama, čime jasno ističe da se obavezala na aktivno, pošteno, odgovorno i zakonito poslovanje. Politika savladavanja prevara postavljena je na tri stuba: sprječavanje, otkrivanje i istraživanje prevara. Ta tri stuba ulaze u sve procese i omogućavaju savladavanje prevara u širokom spektru poslovanja Zavarovalnice Triglav.
Važnost upravljanja prevarama u osiguranju preko posebne službe za sprječavanje, otkrivanje i istraživanje prevara istaknuo je i James. E. Whitaker: »Osnivanjem specijalizovane službe u osiguravajućem društvu stručno osposobljeni zaposleni mogu se posvetiti isključivo borbi protiv prevara i istovremeno podizati svijest o njihovim posljedicama interno i u široj javnosti.« James E. Whitaker naglasio je da osiguravajuće kuče moraju čitavo vrijeme pratiti različite sheme prevara. Među njima je istaknuo sljedeće: prevare agenata i brokera, prevare u osiguranju u slučaju uveličavanja zahtjeva za isplatu štete, insceniranje automobilskih i drugih nesreća osiguranika, prevare u oblasti automobilskih osiguranja. Na primjeru je pokazao i sheme prevara vezane na tjelesne povrede osiguranika. »S obzirom na to da nepošteni osiguranici uvijek pronalaze nove načine, od ključne je važnosti brzo dobivanje pouzdanih informacija i upotreba naprednog softvera«, zaključio je Whitaker.
U Zavarovalnici Triglav su zbog boljeg razumijevanja percepcije prevara u osiguranjima lani u augustu, u saradnji sa kompanijom Valicon, sproveli istraživanje o percepciji i razumijevanju posljedica prevara u osiguranju. Cilj je bio da se istraži odnos opšte javnosti prema prevarama u osiguranju i njezino ponašanje kao posljedica. Dejan Jasnič je o tom istraživanju rekao: »Istraživanje je potvrdilo naše ubjeđenje da sprječavanje prevara u osiguranju počinje sa podizanjem svijesti. Ovom kampanjom želimo dugoročno sniziti sadašnji visoki prag tolerancije prema prevarama u osiguranju.« Kao ključne rezultate istraživanja izdvojio je sljedeće:
- Gotovo jedna četvrtina smatra da bi prevaru u osiguranju napravio svatko kome bi se za to pružila prilika.
- Od 14% do 40% ljudi poznaje nekog tko je već učinio neku prevaru u osiguranju.
- Većina ljudi neće iskoristiti priliku da spriječi prevaru. Tako na primjer među onima koji su se našli u situaciji kad su mogli da spriječe namjeravanu prevaru u osiguranju njih 59% nije učinilo ništa, 28% je pozvalo učinioca da to ne napravi, a samo 13% je učinioca prijavilo društvu za osiguranje.
- Među različitim primjerima prevara u osiguranju prema mišljenju anketiranih najspornije je »namjerno izazivanje štete sa ciljem da se iskoristi osiguranje« (tako misli 95% anketiranih), dok je samo 48% anketiranih kao prevaru navelo »pretjerivanje kod navođenja obima nastale štete« .
- 71% anketiranih misli da su učinioci lica koja su i inače sklona nepoštenom ponašanju. Malo više od trećine (37%) smatra da prevare čine lica koja su u nekoj nevolji.
O različitim aspektima prevara u osiguranjima i o izazovima kod njihovog sprječavanja na okruglom stolu raspravljali su predstavnici branše osiguranja, donosilaca odluka, organa gonjenja, privrede i izabrani stručnjaci. Dr Polona Selič je naglasila: »Ljudi često obmanjuju i okorištavaju se na štetu drugih. Prevare i podvale prate čovječanstvo tokom čitave istorije. U današnjim vremenima neizvjesnosti i tjeskoba čini se da je bezbjednost ona vrijednost koju je sve teže postići, iako ostaje kao jedna od temeljnih ljudskih potreba. I zbog toga dosljedno stručno postupanje zaposlenih u osiguravajućim društvima poštenim osiguranicima dokazuje da su zavrijedili povjerenje i ujedno im šalje važnu poruku. Nulta tolerancija prema prevarama način je rada koji će da odvrati najviše pokušaja prevara u osiguranju.«
Sergej Simoniti istaknuo je važnost novog sistemskog uređenja u oblasti nadzora: »U okviru novog sistemskog uređenja, koje se od statičkog nadzora sa pogledom unazad preusmjerava u nadzor rizika (takozvani „risk based supervision“), prevare u osiguranju postaju važan dio nadzorne funkcije. Uz materijalne efekte to je i važna oblast kontrolisanja rizika, a onda i važan dio nadzorne funkcije, posebno zbog toga jer prevare u osiguranjima imaju direktni negativni efekt na osiguranike.«
Mr Barbara Lipovšek je dodala: »Ako želimo postići bolje rezultate u oblasti samih otkrivanja prevara na štetu osiguravajućih kompanija i uspješan epilog na sudu, onda moramo što prije naći i osigurati ključne dokaze, jer su kod predmeta iz oblasti osiguranja brzina obavještavanja i dokumentiranje stvarnog stanja na mjestu nastanka štete odlučujući za efikasnost istrage. Osim toga treba pripremiti kvalitetnu krivičnu prijavu i obezbjediti da na raspravama na sudu učestvuju oni predstavnici osiguravajuće kuće koji su dobro upoznati sa predmetom, što znači da poznaju činjenice u konkretnom predmetu i da su stručno osposobljeni. Protok specijalnih znanja stručnjaka iz više oblasti moguć je i ima smisla kod komplikovanih krivičnih djela, koja za sobom povlače dugotrajnije usmjereno djelovanje.«
Primarijus Andrej Možina, dr med., sa vidika zdravstva naglasio je sljedeće: »Stav Ljekarske komore Slovenije prema prevarama u osiguranju nedvosmisleno je negativan, jer drugačiji i ne može biti. Za ljekare je iskren odnos sa bolesnikom izuzetno važan i uslov je za uspješno i sigurno liječenje. Kada se u taj odnos iz bilo kojih razloga uvuče neistina ili laž, to ne pogađa samo ljekarevo dostojanstvo već i zdravlje, pa čak i život bolesnika. Neistinito davanje ocjena o zdravstvenom stanju od strane bolesnika za ljekare je, dakle, neprihvatljiv čin, a posebno onda ako je to uslovljeno materijalnom korišću, koja je zanemariva u odnosu na posljedice koje mogu da proizađu iz toga«.
Dio kampanje za podizanje svijesti o prevarama u osiguranjima je i veb-video sa Severinom. Zavarovalnica Triglav poziva sve da učestvuju u sprječavanju i otkrivanju prevara tako da prijave sumnju da se radi o prevari u osiguranju .
