Srpski bankarski sektor je ukupno uzet vrlo profitabilan, sa dobitkom od 8,4 milijardi dinara u prošloj godini, iz čega bi se dalo zaključiti da je i zdrav. Ipak, finansijski izvještaji banaka pokazuju drugačije stanje i ukazuju da među njima postoje ogromne razlike.
Tako je u 2012. od ukupno 32 banke čak 11 njih godinu završilo sa gubitkom, a među njima je i 13 banaka koje su u proteklih pet godina bar tri puta više novca izgubile nego što su zaradile.
Prema podacima iz njihovih finansijskih izveštaja, negativan rezultat u bar tri godine od proteklih pet, imale su Alfa banka, Kredi, Kredi agrikol, Findomestik, KBC, Marfin banka, Moskovska, NLB, OTP, Pireus, Privredna banka Beograd, Razvojna banka Vojvodine i Vojvođanska banka.
Među njima je i podosta onih koje su samo jednom u pet godina uspjele da izbjegnu minus, pa čak i onih koje redovno, bez izuzetka, svake godine prave gubitke na teret svojih vlasnika.
Ovakvi rezultati nisu izmakli ni njihovoj uspješnijoj konkurenciji, pa je tako predsjednik Izvršnog odbora Komercijalne banke Ivica Smolić nedavno ocenio kako bi upravo u ovoj grupi banaka trebalo tražiti kandidate za gašenje neuspješnih banaka ili njihovu prodaju krupnijim konkurentima.
To je već i počelo da se događa. Kod banaka sa većinskim državnim vlasništvom prvo je eliminisana Agrobanka prebacivanjem njenih klijenata u Poštansku štedionicu, a prošlog mjeseca je isto urađeno i sa Razvojnom bankom Vojvodine.
U privatnom sektoru, KBC banka je postala prva „žrtva“, pošto je prije desetak dana objavljena njena prodaja Telenoru (koji će osnovati Telenor banku) i prebacivanje njenih klijenata u Sosijete ženeral banku.
Iako se o tome govori već nekoliko godina, Kredi agrikol još nije odlučila da napusti Srbiju (a pitanje je i da li će), uprkos tome što je banka 2008. godine u redovnom poslovanju izgubila preko dvije milijarde dinara – 2009. je bila u „crvenom“ za iznos od 1,5 milijardi, 2010. su završili „kraći“ za 1,14 milijardi, 2011. sa manjkom od 380 miliona, dok je prošle godine prvi put bila u minimalnom plusu od 7,2 miliona dinara.
Očito je ipak da ova banka iz godine u godinu poboljšava svoje rezultate, pa je vjerovatnije da se njeno ime neće naći u vijestima o prodaji, a kako nezvanično objašnjavaju konkurentski bankari, „gubici u Srbiji su suviše mali da bi zbog njih ogromna Kredi agrikol grupa ugrožavala svoju reputaciju povlačenjem iz zemlje“, čime bi priznala neuspjeh na ovom tržištu.
Kolika je raslojenost bankarskog sektora Srbije i koliko bi on zapravo mogao da bude manji nego što je danas, vidi se i iz već pomenutog podatka o 8,4 milijarde dinara profita, gdje je čak 75,5 procenata pripalo grupi od pet najjačih banaka – Intezi, Unikredit banci, Rajfajzenu, Komercijalnoj i AIK banci. S druge strane, tri „najgore“ banke drže 75 odsto gubitaka – RBV, NLB i Alfa banka, piše list Danas.
