Privreda Islanda, koja nije spasavala banke u godinama krize, raste sedmi kvartal zaredom. Dopustili su bankama da propadnu i, priznaju, bilo je teško.
Prije četiri godine veliki dugovi doveli su do kolapsa tri glavne islandske banke Glitnir, Landsbanki i Kaupthing i tada natjerale tamošnju vladu da zatraži paket pomoći od MMF-a vrijedan 10 milijardi dolara. Taj novac, međutim, nikada nisu koristili.
Situacija se od tada okrenula, ekonomija se oporavlja, a veći interes za kupovinu nekretnina na tržištu pokazatelj je nacionalnog finansijskog zdravlja. Astor Gudmundson, koji radi radi kao agent za prodaju nekretnina, kazao je da nakon juna 2008. godine nijesu imali klijenata, te da im je tri godine bilo jako teško. Od jeseni 2011. Gudmundson i njegove kolege počeli su primjećivati napredak i imali su sve više klijenata, prenose tamošnji mediji.
Vidljivi simbol napretka je kompleks zgrada na kojem sada rade. Izgradnju 11 zgrada s luksuznim stanovima započeo je prije krize, ali kada je nestalo novca, stali su i radovi. Sada su radovi ponovo počeli i očekuje se da će kompleks biti gotov do kraja ove godine.
Profesor ekonomije Asgier Jonson opisao je kako se Island nosio s problemima.
– Islandski bankovni sistem bio je prvi u Evropi koji je zapao u poteškoće. Island je preduzeo drastične mjere ne bi li zaustavio problem, uključujući i dopuštanje bankama da propadnu, bez korišćenja plana spasavanja. To je bilo veoma bolno, posebno u početku, ali je dalo rezultate – rekao je Jonson.
Banke Glitnir, Landsbanki i Kaupthing 2008. godine propale su u svega nedjelju dana, te ih je preuzela država. Te su tri vodeće islandske banke imale dug od 50 milijardi eura. Na referendumu su se građani odlučili za otpis duga. Nisu željeli vraćati dugove koje su stvorile banke.
