Bankari u Srbiji su svjesni da nema više lakog profita na srpskom tržištu i da je kvalitetnih klijenata sve manje, uprkos ukupnim plasmanima privredi i stanovništvu od oko 24 milijarde eura.
Prije nekoliko godina, u Srbiji je poslovalo gotovo 40 poslovnih banaka. Poslije propasti Nove Agrobanke i Razvojne banke Vojvodine u većinskom državnom vlasništvu, prodata je i belgijska KBC banka.
Oko 1.500 ljudi ostalo je bez posla, a moguće je da, usljed smanjenog obima posla i gubitaka, u narednoj godini dana izgubimo još neku banku. Da li je do toga došlo usljed ukrupnjavanja tržišta i produženog dejstva krize, ili je to posljedica normalne tržišne utakmice?
Profiti u bankama u posljednje dvije godine nisu kao prije 10 godina kada je bankar bilo najatraktivnije zanimanje. Sada tek trećina od tridesetak banaka ostvaruje profit, a preostali dio se nada da će ih bar neko udomiti zajedno sa dobrim i lošim plasmanima, baš kao što je Sosijete ženeral banka preuzela 250 miliona evra plasmana KBC banke i to, kako nezvanično saznajemo, uz malu nadoknadu belgijskoj banci.
Predsjednik Upravnog odbora Sosijete ženeral banke Goran Pitić kaže da je zakon jasan i da će svi klijenti doći u filijale Sosijete ženeral banke i nastaviće do tada da posluju u okviru filijala KBC-a, a tranzicija će biti u narednih nekoliko mjeseci.
„Očekujemo da se ovom transakcijom poveća taj broj klijenata na način koji će zahtijevati potrebe za novozaposlenima u skladu sa izborom kadra te banke i mi ćemo po tom pitanju pristupiti na odgovoran način“, kaže Pitić.
Bankari su svjesni da nema više lakog profita na srpskom tržištu i da je kvalitetnih klijenata sve manje, uprkos ukupnim plasmanima privredi i stanovništvu od oko 24 milijarde eura.
„Banke imaju problem što sa jedne strane ne mogu da nađu dovoljno dobre klijente, a s druge strane klijenti sami nisu zainteresovani za uzimanje novih kredita i dodatno zaduživanje“, kaže Vojislav Lazarević iz Vojvođanske banke.
Zahvaljujući osigurnju uloga do 50 hiljada eura, devizna štednja je premašila osam milijardi eura. Iako država garantuje za tu štednju, ona ne kontroliše u potpunosti rizično ponašanje banaka.
Srbija nije štedila ni kada je prvo spasavala, a onda i gasila Novu Agrobanku i Razvojnu banku Vojvodine, što je na kraju koštalo čak 600 miliona evra budžetskog novca.
Pomoćnik ministra finansija Srbije Branko Popović kaže da dolazi do jedne racionalizacije resursa u bankarskom sistemu, a samim tim i konsolidacije.
„Fakat da imamo dvije banke manje na tržištu nakon šest mjeseci ide u prilog tome. Nekoliko drugih banaka je na prodaju, imamo transakcije koje se očekuju u narednim mjesecima“, kaže Branko Popović.
Dodatni problemi bankarskom sistemu su nelikvidnost jednog velikog poslovnog koncerna, koji bankama duguje 250 miliona evra i nepokriven dug „Srbijagasa“ od milijardu evra, od kojih je veliki dio nenaplativ.
RTS.rs
