Intervju portala Bankar.me sa Aleksom Lukićem, glavnim izvršnim direktorom Erste banke

3 komentara

“Nagomilani neotplaćeni krediti i spora realizacija sredstava obezbjeđenja sudskim putem su najveći problemi crnogorskih banaka, ali i cjelokupne ekonomije. Uprkos tome, banke danas imaju dovoljno potencijala da finansiraju investicione projekte, ali su neophodne makroekonomske mjere koje generišu ekonomski rast i stvaraju stimulativno okruženja za biznis i privlačenje investicija”, rekao je u intervjuu našem portalu, Aleksa Lukić, glavni izvršni direktor Erste banke i ujedno predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore.

S obzirom da ste prije par mjeseci izabrani na mjesto predsjednika Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore, da li nam možete ukratko ocijeniti stanje u bankarskom sektoru Crne Gore i kakve su Vaše preliminarne prognoze, da li će ova poslovna godina možda biti izazovnija od prethodne?

Istina je da banke u Crnoj Gori danas, kao i prethodnih godina, pred sobom imaju brojne izazove sa kojima se bore. Važnije od toga jeste da je sistem stabilan, a banke dovoljno snažne i kapitalizovane za pokriće eventualnih gubitaka.
U prošloj godini je nastavljen trend pada obima kredita na nivou sektora, dok su depoziti ostvarili blagi rast. Veliki broj blokiranih kompanija, visoka unutrašnja dugovanja, odlaganje investicionih projekata, nedostatak kvalitetnih projekata, visok udio sredstava kod banaka koja nijesu na raspolaganju tržištu zbog sporosti postupka naplate, samo su neki od razloga ove situacije.
Poslovanje bankarskog sistema se ne može izdvojiti iz ukupnog ekonomskog ambijenta. Prethodni period su obilježile brojne mjere štednje. One se sprovode i u ovoj godini, a prati ih povećavanje poreskih stopa. U toj situaciji ekonomija ne može ostvariti značajan rast. Ipak, postoje sporadične naznake postepenog oporavka koje nas ohrabruju.

Koji je trenutno najveći problem crnogorskih banaka, da li su to nagomilani loši kediti i koji je tačan iznos takvih kredita? Kako komentarišete nedavnu inicijativu pod nazivom  „Podgorički pristup“, i da li ona ima realne šanse da pomogne u rješavanju problema nekvalitetnih kredita?

Nagomilani neotplaćeni krediti su najveći problem, ali ne samo banaka, već cjelokupne ekonomije. To je problem koji treba rješavati aktivnim učešćem regulatora, izvršne vlasti i banaka. Ovo nije boljka samo našeg sistema, već širi problem koji je zahvatio i zemlje okruženja. Svaka inicijativa koja vodi dugoročnom rješavanju ovog izazova je više nego dobrodošla. Takozvani „podgorički pristup“ je prva incijativa te vrste u Crnoj Gori i smatramo je veoma važnom jer može riješiti problem loših plasmana.
Problem dužničkog začaranog kruga treba rješavati sistemski, a jedna od mogućih mjera je zakonsko definisanje rokova plaćanja, što su uvele neke zemlje okruženja. Banke u praksi imaju poteškoća prilikom realizacije sredstava obezbjeđenja sudskim putem i tu postoji veliki prostor za unapređenje.

Kako komentarišete poteze Centralne banke o ograničavanju kamatnih stopa, da li su se te akcije do sada pokazale kao garancija stabilnosti bankarskog sistema ili pak kao njegova kočnica?  Da li je zbog ograničenja kamatnih stopa na štednju možda došlo do vidljivijeg povlačenja depozita?

Mjere jesu uticale na smanjenje prosječnih kamatnih stopa na novoodobrene kredite, ali je neophodno analizirati i uticaj na obim kreditiranja i dostupnost kredita pojedinim kategorijama klijenata.
Brojni su faktori koji utiču na visinu aktivnih kamatnih stopa, kreditni rejting, visina kamatnih stopa na depozite, konkurencija… Pozitivan je efekat mjere kada su u pitanju depoziti, jer se pokazalo da snižavanje kamatnih stopa nije destimulisalo deponente i nije izazvalo povlačenje depozita. Ovo jeste  jedan od preduslova za snižavanje aktivnih stopa.
Centralna banka je najavila mjeru kao privremenu i u tom dijelu nemamo novih informacija. Bankarski sektor u ovom trenutku karakterišu dobra likvidnost, solventnost i trend snižavanja kamatnih stopa i nadamo se da neće biti potrebe za produžavanjem ove mjere.

Čini se da kriza nikako ne usporava  – većih investicija skoro i da nema, nezaposlenost raste, kao i zaduženost zemlje… Da li bankarski sektor može doprinijeti oporavku?

Banke danas imaju dovoljno potencijala da finansiraju investicione projekte, bilo samostalno ili uz pomoć majki iz inostranstva i to nije problem. Takođe, postoji potencijal za podršku državnim finansijama, u onoj mjeri u kojoj je ta pomoć potrebna. Spremni smo i imamo mogućnost da pozitivno utičemo na makroekonomske tokove, ali to nije u dometu samo jednog sektora niti je moguće nekom prečicom preokrenuti negativne trendove u ekonomiji. Neophodne su mjere koje generišu ekonomski rast i stvaraju stimulativno okruženja za biznis i privlačenje investicija.

Šta mislite o konkurenciji unutar bankarskog sektora? Često čujemo najave o ulasku novih banaka (pogotovo onih iz Turske)  – da li na trenutnom nivou razvoja crnogorske ekonomije postoji prazan prostor za nove finansijske subjekte?

Bankarski sektor je možda najkonkurentniji sektor u ekonomiji. Ulazak novih učesnika na tržište dobra je stvar. Konkurencija vam ne dopušta da se uljuljkate već vas stalno drži budnim i u situaciji da se borite za svaki djelić tržišta. U krajnjem, to pospješuje kvalitet i snižava cijenu usluga klijentima.
Turska ekonomija bilježi snažan rast, dospjela je na 7. poziciju po snazi u Evropi i 17. u svijetu i prirodno je da ta zemlja želi da jača svoju ulogu i na međunarodnom planu.

Erste banka je u 2012 povećala dobit za 50%, na 4,3 miliona eura, nivo depozita za 30% na 209 miliona i nivo kredita za skoro 3% na 245 miliona eura.

Kako ocjenjujete poslovanje Erste banke u protekloj godini?  Šta biste izdvojili među poslovnim uspjesima koje je Vaša kompanija ostvarila u protekloj godini?

Protekla godina, baš kao i prethodne, bila je puna izazova, a Erste banka je zadržala stabilnost poslovanja i ostvarila rast u najvažnijim pokazateljima. Banke posluju na tržištu koje je zahtjevno za sve učesnike, a ekonomska kriza mora i jeste uticala i na naš rezultat. Iako je bankarsko tržište generalno i u 2012. godini bilježilo nastavak nekih negativnih trendova, Erste banka je nastavila da korača naprijed.
Ostvarili smo rast profita, kredita i depozita u odnosu na kraj 2011. godine, a proširili smo i poslovnu mrežu filijala i bankomata. Dodatno smo ojačali tržišno učešće u svim kategorijama i potvrdili poziciju lidera po pokazateljima uspješnosti poslovanja. Nivo ostvarene dobiti od 4,37 miliona eura ili skoro 50% više u odnosu na 2011. rezultat je više faktora.
Kvalitet naših rezultata potvrđuje ispravnost strategije koju sprovodimo i dugoročnog pristupa klijentima i tržištu. Erste banka će i u 2013. godini biti pouzdan oslonac klijentima. Njihove potrebe i kapaciteti usmjeravaju naše aktivnosti, a stvaranjem trajnih veza sa klijentima nastavljamo put ka poziciji vodeće banke u Cnoj Gori.

Koliko je Erste banka u ovoj godini plasirala kredita građanima, a koliko privredi? Da li je riječ o padu ili rastu u odnosu na 2011. godinu?

Na kraju 2012. godine, ukupni krediti iznosili su oko 245 miliona eura i to je za nekoliko (tačnije 2,8) procenata više nego godinu ranije. Kreditni rast je najviše podstaknut kontinuiranim povećanjem obima saradnje sa stanovništvom, preduzetnicima i privredom. Rast u tim segmentima je u potpunosti neutralisao smanjenje koje smo planirali u kreditiranju javnog sektora, zbog očekivanih otplata.
U depozitima smo zabilježili porast od preko 30%, na 209 miliona eura, što je vrlo jak pokazatelj percepcije Erste banke na tržištu. Ove godine smo otvorili nove opcije za štediše i ponudili im aktivnu štednju – mogućnost da višekratnim uplatama u iznosima i dinamici koja njima odgovara, stvore “rezervu” koja će im koristiti u budućnosti.  Uvođenje novih štednih proizvoda, aktivne i dječje štednje, dodatno je podstaklo rast.

Kakva je trenutna pozicija Erste banke na bankarskom tržištu Crne Gore i koliko u Crnoj Gori uspijevate poslovati na principima koje Erste grupa primjenjuje decenijama?

Erste banka je u samom vrhu bankarskog tržišta prema svim pokazateljima. Naše tržišno učešće raste uporedo sa razvojem našeg poslovanja i na liderskoj smo poziciji prema rezultatu poslovanja, a među prve tri banke prema kreditima, depozitima i aktivi.
Što se tiče dolaska Erste grupe u Crnu Goru, podsjećam vas da je to bankarska grupa sa tradicijom dužom od 190 godina i da to govori o pristupu poslovanju i donošenju strateški važnih odluka. Fokus poslovanja grupe je tržište regiona kao i centralne i istočne Evrope, koje će prema svim pokazateljima, uprkos krizi, i u narednom periodu imati bolje ekonomske performanse od ostatka Evrope i biti održivo.

Kakvi su planovi Erste banke na polju širenja ili pak redukovanja prodajne mreže i broja zaposlenih?

Banka danas ima mrežu od 16 poslovnica i 26 bankomata. U prošloj godini smo otvarali nove poslovnice i rekonstruisali postojeće, sa čim nastavljamo i u 2013. Danas, pored 251 zaposlenog u Erste banci imamo i 30 visokoškolaca koji su na praksi na različitim poslovima i koji se u stimulativnoj atmosferi usavršavaju za svoj budući profesionalni put. Najbolji od njih imaju šansu da ostanu članovi najuspješnijeg tima na bankarskom tržištu.
Izuzetno nam je bilo drago kad smo dobili informaciju da su studenti koji učestvuju u programu osposobljavanja Erste banku postavili na prvo mjesto željenih poslodavaca u privatnom sektoru.

Aleksandar Šćekić za Bankar.me 

Podijeli ovaj članak
3 Komentara

Odgovori na bankar.me Poništi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *