Bankarski sektor u Srbiji u narednom periodu biće znatno promijenjen, pišu Novosti. Domaće i strane banke će se spajati i grupisati, neke će otići sa tržišta, ali se očekuje i dolazak novih bankarskih grupacija. Trenutno u Srbiji posluju 32 banke u različitom vlasništvu, ali kako smatraju ekonomisti, to je previše za tržište kakvo je srpsko.
“Dio bankarske infrastrukture, odnosno ekspoziture i filijale sa radnom snagom je suvišan”, kaže Branko Živanović, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji.
“Za strane banke takav sistem je neracionalan i one neće dugo držati ovako veliki mrežu ekspozitura i filijala. Što se tiče domaćih, njihovo naslanjanje na budžet neće još dugo trajati.Generalno, na našem tržištu bankarska mreža je predimenzionirana i opterećena visokim kreditima. Prema preostalom dijelu vlasništva u domaćim bankama, država će se odnositi odgovorno i racionalno. Realno je očekivati dalju koncentraciju njihovih zdravih djelova u manjem broju banaka i njihovo nuđenje međunarodnim finansijskim institucijama, u prvom redu EBRD.”
Ubuduće, prema riječima Živanovića, sve manje će biti preuzimanja i klasičnog kupovanja banaka i sve više treba očekivati uzimanje djelova kako preostalih domaćih banaka, tako i međunarodnih bankarskih grupacija na bankarskom tržištu Srbije. Realni scenario je da će bankari uzimati one djelove bankarskih poslova koji im odgovaraju, bez preuzimanja zaposlenih i kompletne mreže ekspozitura i filijala.
“Do ljeta treba očekivati da KBC najvjerovatnije Sosijete ženeral banci ustupi kredite privredi, pa i veći dio kredita odobrenih stanovništvu”, smatra Živanović.
“Sporan je jedino problematični dio stambenih kredita, posebno u švajcarskim francima. Ifrastruktura KBC banke koja se odnosi na mrežu filijala sve bliža je prodaji Telenoru, koji će od nje napraviti tzv. banku na malo na svakom ćošku.”
Potražnja za izdvajanjem i kupovinom cjelokupnog iznosa stambenih kredita iz banaka postoji, od strane američkih, engleskih i grčkih investicionih fondova. Pojedinačna ustupanja stambenih kredita nisu moguća.
Kako smatra Živanović, stav da im se ustupi cjelokupan kreditni iznos stambenih kredita moguće je odbraniti pred domaćom regulativom. To je moguće uz zadržavanje početnih uslova kod odobravanja kredita, promjene uslova uz dogovor sa klijentom, jasno regulisanje pravila forsirane naplate pojedinačnih kredita…
Erste banka će se, kako kaže ovaj profesor, pripojiti Hipo banku, ali u vrlo racionalnom modelu.
Povremene grčke zajednice – Alfa banka i NBG sa EFG Eurobankom će se vjerovatno završiti, takođe, neophodnom racionalizacijom po nacionalnom principu.
