Nakon rekordnog gubitka početkom sedmice, cijena zlata ponovo je u četvrtak oštro pala, primaknuvši se najnižim nivoima u dvije godine, što otvara pitanje je li to privremeni poremećaj na tržištu ili početak trenda u kojem će zlato izgubiti ponešto od svoga sjaja.
Pad cijene zlata došao je potpuno neočekivano. U anketi Reutersa u januaru, u kojoj je učestvovalo 37 analitičara, očekivalo se da bi ove godine cijena tog plemenitog metala mogla dosegnuti rekordne nivoe.
Time bi se nastavio dugoročni trend koji traje već 12 godina, tokom kojih je cijena zlata porasla s 250 dolara po unci, na početku ovog vijeka, do 1.920 dolara u septembru 2011. godine.
Međutim, od početka godine cijena zlata potonula je otprilike 20 posto, što je ponajviše posljedica njenog pada u posljednjih sedam dana.
Prošlog je petka cijena zlata na svjetskom tržištu potonula 5,2, a u ponedjeljak 8,4 posto, što je njezin najveći dvodnevni gubitak u posljednjih 30 godina. Pritom je u utorak cijena unce zaronila na samo 1.321 dolar, najniži nivo u više od dvije godine.
Prodaju zlata podstakle su prošle sedmice špekulacije da će Kipar biti prisiljen prodavati svoje zlatne rezerve, kako bi prikupio dodatna sredstva za suzbijanje dužničke krize.
Juče je to potvrdio kiparski ministar financija Harris Georgiades, kazavši kako očekuje da će njegova zemlja prodati dio svojih zlatnih rezervi tokom idućih nekoliko mjeseci. No, upozorio je na to da konačna odluka leži na centralnoj banci.
Kipar mora prodati dio svojih zlatnih rezervi kako bi prikupio otprilike 400 miliona eura, što je dio sredstava koje ta zemlja sama mora prikupiti kako bi dobila međunarodnu finansijsku pomoć vrijednu 10 milijardi eura.
Analitičari Goldman Sachsa procjenjuju da bi takav potez Kipra potencijalno mogao uticati na veću monetizaciju zlatnih rezervi i ostalih evropskih centralnih banaka.
Osim povećane ponude na tržištu, cijena zlata pada i zbog toga što se u najvećim svjetskim ekonomijama inflacija kreće na niskim nivoima.
Zlato, naime, mnogim ulagačima služi kao zaštita od inflacije, no zbog slabosti globalne potražnje, inflacija u većini najrazvijenijih zemalja svijeta više nije nikakav problem, premda centalne banke vode vrlo labavu monetarnu politiku i praktično štampaju svježi novac.
“Mijenja se makroekonomsko okruženje koje je podsticalo cijenu zlata. Uz to, uprkos obilnim injekcijama svježeg novca centralnih banaka, nema naznaka jačanja inflacijskih pritisaka u svijetu. Tačku na i padu cijene zlata predstavljala je vijest da Kipar namjerava prodati svoje zlatne rezerve“, kaže Koichiro Kamei, direktor instituta Market Strategy.
Uprkos podsticajnim mjerama centralnih banaka, posljednjih se mjeseci usporava rast najvećih svjetskih ekonomija, američke i kineske, dok se recesija u eurozoni produbljuje.
Zbog toga, pak, ulagači strahuju od pada globalne potražnje za metalima i drugim sirovinama, pa stoga padaju i njihove cijene.
Pala vrijednost zlatnih rezervi
Među najvećim gubitnicama pada cijena zlata posljednjih dana našle su se centralne banke, jer posjeduju 31.694,8 metričkih tona tog plemenitog metala ili 19 posto ukupnih zlatnih rezervi u svijetu, podaci su Svjetskog odbora za zlato.
Potonuće cijene zlata izbrisalo je vrijednost zlatnih rezervi kojeg drže najveće centralne banke u svijetu i Međunarodni monetarni fond za 560 milijardi dolara, na otprilike 1.400 hiljada milijardi, pokazuju podaci tog odbora sa sjedištem u Londonu.
Najveće zlatne rezerve u svijetu imaju SAD i Njemačka, koje drže otprilike 70 posto ukupnih rezervi zlata. Kipar ima ukupno 13,9 tona zlata u svojim rezervama.
“Mislim da će nakon ovog pada cijene mnoge institucije razmisliti o mudrosti korištenja zlata kao investicije, no ne vjerujem da će ovih nekoliko dana izuzetnih oscilacija cijena naštetiti ulozi zlata. Ipak, vrijeme će pokazati je li zlato zaista ostatak varvarskih vremena“, kaže Daniel Brebner, analitičar Deutsche banke.
Brebner smatra da će centralne banke i dalje biti kupci tog vrijednog metala zbog njegove uloge likvidne imovine u teškim vremenima, kao što pokazuje primjer Kipra.
Tome u prilog ide i izjava guvernera Šri Lanke da je pad cijena zlata prilika za tu zemlju da poveća svoje zlatne rezerve.
Južnokorejska centralna banka poručila je, pak, da je zabrinuta zbog pada cijene zlata, ali da je držanje zlatnih poluga dio njene dugoročne strategije diversifikacije rezervi od koje ne odustaje.
No, ima i drugačijih mišljenja. “Ulagači polagano shvaćaju da se dugoročnom trendu rasta cijena sirovina, pa i zlata, koji traje od početka vijeka i kojega su neki nazivali super-ciklusom, možda bliži kraj“, kaže Shane Oliver, strateg u kompaniji AMP Capital Investors, prenosi Bankamagazine.
