Jame bivšeg rudnika „Brskovo“, kao ni postrojenja za preradu rude turisti neće moći kao u Idriji ili Labinu, recimo, da posjete i prođu nekadašnjim putevima rudara, kako su Mojkovčani pomislili, nakon što je, nedavno, lokalna uprava saopštila da sa NVO „Terra nostra“, koja je nosilac posla, kreće sa projektom uključivanja ostavštine rudnika u kulturnu i turističku ponudu opštine.
Ogromna investicija
– Mi, na žalost, nećemo moći da na terenu turistima pokažemo kako se u Brskovu rudarilo zadnjih decenija prošlog vijeka. Rudarske jame su u takvom stanju da je svaki ulazak izuzetno opasan, a postrojenja za preradu rude potpuno su uništena. Ne možemo rekonstruisati sve to i tako „oživjeti“ taj izuzetno značajan period mojkovačkog kraja, jer bi to bila ogromna investicija. Ali, ono što možemo je da prikupimo što više dokumentacije, foto i filmskih zapisa, uzoraka rude, stvari koje su rudari svakodnevno koristili na poslu, alata, čak i iz vremena srednjovjekovnog „Brskova“, i da, od svega toga, napravimo jednu kvalitetnu muzejsku postavku, koja će upečatljivo govoriti o rudarstvu u našem kraju. To će biti interesntno turistima, ali i izuzetno važno za očuvanje rudarskog identiteta Mojkovca, što je i osnovni cilj projekta, rekao je predsjednik „Terra nostre“ Zoran Miletić.
On je dodao da se u ovaj projekat kreće, praktično, od nule i da je pred lokalnom upravom i „Terra nostrom“ mukotrpan posao, koji treba, kako je planirano, završiti do septembra naredne godine.
Kako do eksponata
– Osim nekoliko uzoraka rude, par rudarskih šljemova i ruševina pogona bivšeg rudnika, mi nemamo ništa. Znamo, međutim, da dosta toga ima po privatnim kolekcijama, u zemlji i inostranstvu. Nastojaćemo da što više predmeta vezanih za rudnik dobijemo, ali odmah da kažem da ih ne možemo otkupljivati, jer nemamo sredstava. Jedino što možemo obećati je da će uz svaki eksponat, koji se bude nalazio u budućoj muzejskoj postavci, pisati ime onog ko ga je ustupio. Koristim ovu priliku da svakog ko ima bilo šta vezano za rudnik, pa makar i fotografju, koju bismo skenirali, da se javi lokalnoj upravi. Tu posebno računamo na dokumentaciju Pobjede i TV Crne Gore. Sve bismo to presnimili, a originale vratili – kazao je Miletić.
„Oživljavanje“ starog „Brskova“ Mojkovčani realizuju kroz regionalni projekat „Rudnici kulture“, u koji su uključeni Idrija (Slovenija), Labin, Zagreb (Hrvatska), Banovići i Prijedor (BiH) i Krušedol (Srbija). Poziv su dobili od grada pobratima Idrije, čiji je bivši rudnik žive, u proteklih nekoliko godina, posjetilo oko pola miliona turista, i Labina, koji je nešto slično imao od sačuvane i rekonstruisane ostavštine nekadašnjeg rudnika uglja.
Vrijednost projekta „Rudnici kulture“, koji na regionalnom nivou vodi Labin, je 64.740 eura, a sufinansira ga Evropska fondacija za kulturu sa 30.000 eura.
Ostaci Brskova u Željezari
Gotovo sve metalno što se nalazilo u nekadašnjem rudniku Brskovo završilo je u nikšićkoj Željezari, kao staro gvožđe. Time je uništena i svaka mogućnost da se rekonstruiše i pokaže bilo šta iz rudarske ere Mojkovca.
Za to se, ne svojom krivicom, pobrinula nikšićka firma „Unis –san“, koja je početkom juna 2005. godine kupila pola flotacije rudnika za 145.000 eura. U flotaciji su, nakon njenog rada na vađenju i prikupljanju metalnog otpada, ostali samo toksični otpad i gole zidine pogona.
I iz jama je, prije nego su se počele urušavati, izvučeno sve metalno što se moglo prodati. To „čišćenje“ počelo je prije dolaska „Unis –sana“.
pobjeda.me
