Istraživanje BBC-ja na globalnom nivou pokazalo je da je najtraženije zanimanje na svijetu –medicinska sestra. Nakon tog zanimanja slijede i mehanički inženjeri, doktori, stručnjaci elektroinženjeringa, te stručnjaci za IT sektor.
Međutim, Crnoj Gori je potreban drugačiji kadar.
Prema podacima Unije poslodavaca, crnogorskom tržištu potrebni su, ipak, stručnjaci iz drugih oblasti.
’’Od tih top pet zanimanja na globalnom nivou,možemo reći da je jedno povezano sa našim tržištem. Tradicionalno, u Crnoj Gori najviše se traže kadrovi iz oblasti prava i ekonomije, zatim telekomunikacija i računara gdje se poklapamo sa podacima istraživanja na svjetskom nivou, zatim slijede građevina i turizam. To su zanimanja koja se najviše traže na tržištu rada Crne Gore“, kazala je za Antenu M Projekt menadžer u Uniji poslodavaca Mirza Mulešković.
Mulešković kaže da je problem u našoj zemlji što postoje zanimanja za kojima je velika tražnja ali nema ponude.
’’Po programu stručnog osposobljavanja i prijavljivanju visokoškolaca vidimo da su poslodavci više tražili određene prirodne nauke i oblasti poljoprivrede i saobraćaja, dok sa druge strane uopšte nije bilo ponude visokoškolaca iz tih oblasti. U velikoj mjeri su poslodavci kroz taj program tražili i kadrove iz oblasti elekrotehnike, telekomunikacija, IT sektora, energetike i građevine. To su neke oblasti u kojima vidimo napredak Crne Gore u budućnosti i koje treba promovisati“, navodi Mulešković.
Kako kaže previše ekonomista, previše pravnika u jednom trenutku će biti previše za tržište rada.
„I sada imamo veliki broj ekonomista i pravnika na Zavodu za zapošljavanje Crne Gore,dok sa druge strane imamo upražnjena mjesta u poljoprivredi koja mogu da budu motor za crnogorsku ekonomiju“, pojasnio je on.
Mulešković je naglasio da je najbolje upoznati mlade ljude, osnovce i srednjoškolce sa tržistem Crne Gore,odnosno reći im sa kojim zanimanjima će lakše doći do posla.
’’Postoje određene predrasude i stereotipi prema takvoj zanatima. Smatra se da zanatska zanimanja zahtijevaju određeni fizički napor, tako se i definišu, a u Crnoj Gori su popularna ona zanimanja koja zahtijevaju takozvani intelektualni rad“, kazala je sociolog Mirjana Popović.
Prema njenim riječima više je razloga za to.
„Prvi je otvorenost Univerziteta, jer sa jedne strane imamo previše nekih fakultetskih kadrova,a sa druge strane ipak moramo da ispoštujemo normu visokoškolaca koju nam je postavila Evropska unija EU. Takođe,postavlja se pitanje i sistema vrijednosti u crnogorskom društvu, kako mladi ljudi biraju, ko su im uzori, ko su im idoli, na osnovu čega vrše selekciju“, istakla je ona.
Popović je naglasila i da se obično mladi ljudi vode vršnjačkom grupom.
„Nakon završene srednje škole većina njih se odlučuje da upiše ono što je većina društva upisala. Takođe, mislim da i roditelji imaju tu dosta udjela u izborima budućih zanimanja i daljeg toka školovanja, jer, uvijek se roditelji i kada ‘dijete’ napuni 30 godina ponašaju zaštitnički. Ima tu i želje takođe, da im dijete bude uspješan ekonomista, političar, pravnik, prije nego uspješan frizer,kuvar i slično“, ocijenila je Popović, prenosi cdm.me.
Ona je poručila mladima da dobro razmislite šta žele, za šta imju dovoljno kapaciteta i želje, da dobro razmisle šta žele da budu i čime da se bave, te da slijede tu želju.
„Opredijelite se za ono što se traži!“, poručio je mladima Mulešković.
