Pod pritiskom kiparske krize i produbljivanja recesije u eurozoni, kurs eura na valutnim tržištima zaronio je polovinom prošle sedmice na najniži nivo u četiri mjeseca, no kasnije se ipak vratio iznad granice od 1,28 dolara.
Kurs eura prema američkoj valuti pao je prošle sedmice 1,3 posto, na 1,2820 dolara, dok je u odnosu na japansku valutu potonuo 1,5 posto, na 120,75 jena.
I dolar je oslabio prema japanskoj valuti, za 0,3 posto, na 94,20 jena.
Polovinom sedmice kurs eura zaronio je na samo 1,2750 dolara, najniži nivo od novmebra prošle godine, jer se ulagači plaše mogućnosti primjene modela spašavanja Kipra na druge članice eurozone koje se nađu u problemima.
Ta ostrvska zemlja dobit će 10 milijardi eura međunarodne pomoći, no morat će, među ostalim, oporezivati neosigurane depozite u bankama veće od 100.000 eura.
Takav model rješavanja bankarske krize predstavlja zaokret od dosadašnje politike eurozone prema kojoj su troškove sanacije banaka uglavnom snosili poreski obveznici.
“Nakon dogovora paketa pomoći Kipru javila se zabrinutost oko toga što mogu očekivati druge članice eurozone kada budu u situaciji da moraju tražiti finansijsku pomoć”, kazao je Niels Christensen, valutni strateg u banci Nordea.
Nakon što su gotovo dvije sedmice bile zatvorene, u četvrtak su kiparske banke konačno otvorile vrata klijentima. No, uvedene su nove mjere kontrole kretanja kapitala kako bi se spriječila navala štediša na banke i odliv kapitala u inostranstvo.
Iako je time izbjegnuto masovno povlačenje novca iz kiparskih banaka, pojedini analitičari smatraju da ograničavanje slobodnog kretanja novca na Kipru nije dobar potez za eurozonu u cjelini.
“Ekonomska i monetarna unija više ne funkcioniše u cijeloj eurozoni. Iako je Kipar vrlo malena zemlja, spremnost političara da privremeno obustave prekograničnu konvertibilnost eura znakovito je negativan signal za taj blok”, kazao je George Saravelos, valutni strateg u Deutsche banci.
Pritiske na euro ojačale su i vijesti o rastu troškova italijanskog zaduživanja zbog političke neizvjesnosti u toj članici eurozone, u kojoj niti mjesec dana nakon parlamentarnih izbora nije formirana vlada.
Nadalje, najnoviji podaci o industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo u Italiji svjedoče o nastavku duboke krize, a ne ohrabruje ni konačni podatak o padu francuskog bruto domaćeg proizvoda krajem prošle godine.
To su samo neki od niza pokazatelja koji ukazuju na produbljivanje recesije u eurozoni.
“Teško je izdvojiti pozitivne činioce za euro. Trebaju nam dobri privredni podaci koji bi poduprli jačanje eura, a ulagači strahuju da to nije previše izgledno”, zaključuje Christensen, prenosi Banka.hr.
