Građani Crne Gore koji su kod Hipo Alpe Adria banke podigli stambene kredite u švajcarskim francima, koja ih je jedina odobravala, i imaju problema sa njihovim vraćanjem zbog drastičnog uvećanja mjesečne rate, mogu se obratiti Centru za zaštitu potrošača u okviru kojeg će se formirati posebno udruženje. Cilj je da buduće udruženje pokrene kolektivnu tužbu protiv te banke “zbog dovođenja klijenta u zabludu i plasiranja na tržište toksičnog bankarskog proizvoda”.
To je najavio Dragan Senić, jedan od klijenata banke i vlasnik nekadašnjeg popularnog gradskog Montanaro džez kluba.
“Svi prevareni, oštećeni i uništeni klijenti sa stambenim kreditima sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima mogu se javiti na telefon Centra za zaštitu potrošača 020/244-170 radi dogovora. Cilj tužbe je pravedan kredit. Iste kolektivne tužbe pokrenute su u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini”, kazao je Senić “Vijestima”.
Zbog drastične promjene odnosa švajcarskog franka i eura od početka krize, mnogim građanima su na mjesečnom nivou konstantno uvećavani iznosi koje moraju vraćati banci. Uz to, Senić ukazuje da im je nakon nekoliko godina vraćanja kredita glavnica veća nego kada su ga podig
Hipo Alpe Adria banka je te kredite odobravala 2007. i 2008. godine. “Vijestima” u toj banci nije odgovoreno konkretno na pitanje koliko su novca plasirali po tom osnovu i koliko imaju takvih klijenata. U odgovoru je objašnjeno da su odobravali namjenske stambene kredite u švajcarskim francima, te da su tokom tog perioda aktivno informisali sve klijente o rizicima koje preuzimaju i posljedicama eventualnih promjena kursa koje mogu uslijediti u budućnosti.
“Svi klijenti koji su uzeli kredite u švajcarskoj valuti imali su potpunu informaciju o tome kako eventualne promjene kursa mogu uticati na iznos njihovog duga. Kamatna stopa po kojoj su odobravani ti krediti bila je ubjedljivo najpovoljnija na tržištu. Ta povoljnost za klijenta održala se na snazi narednih par godina do momenta velikih fluktuacija kursa (početkom 2009. godine). Sve do tada, klijenti koji su imali kredite švajcarskim francima bili su u povoljnijem položaju i imali niže mjesečne rate od klijenata sa kreditima u domaćoj valuti”, zvanično je odgovoreno “Vijestima” iz banke.
Podatak o vrijednosti takvih kredita “Vijesti” očekuju od Centralne banke (CBCG).
“O kakvoj se pljački radi može se vidjeti iz mog primjera. Moja familija je uzela kredit od 120.000 eura 2007. godine i on se uredno izmiruje. Do sada je uplaćeno 70.000 eura, a trenutni dug po osnovu glavnice je 145.000 eura. To znaci da za kredit od 120.000 eura treba da vratim na period od 20 godina banci pola miliona eura, a ako franak još skoči, onda će se i taj iznos uvećati”, objasnio je Senić.
On je naveo da je njegov zahtjev za stambeni kredit bio u eurima, predugovor koji je potpisao je isto bio u eurima, a kad je potpisan konačni ugovor, ubačena je valutna klauzula sa jednom rečenicom da je u protivvrijednosti u eurima. Senić tvrdi da mu u banci nije pružena jasna informacija o valutnoj klauzuli i da mu banka nije obasnila rizike kredita, jer da jeste nikada ga ne bi potpisao.
“Dali su mi eure koje su dobili od majke banke iz Austrije, a švajcarski franak nije ušao u Crnu Goru. Valutna klauzula je postala plod špekulativnog ponašanja Hipo Alpe Adria banke. To potvrđuje i moj primjer jer poslije šest godina urednog vraćanja dugujem banci više 25 odsto nego kad sam uzeo kredit. Shvatili su da je Crna Gora pravi Eldorado jer nije reagovala ni CBCG i zabranila takav proizvod koji je sve vrijeme reklamiran sa kamatnom stopom od 5,45 odsto na godišnjem nivou”, kazao je Senić.
Senić je istakao da za “špekulacije i prevare neko mora krivično da odgovara”.
“Misle da sa svojom finansijskom snagom mogu da rade šta hoće, kršeći pri tom Zakon o obligacionim odnosima i Zakon o zaštiti potrošača”, ocijenio je Senić.
U regionu pljušte tužbe
U Srbiji je početkom februara ove godine udruženje Efektiva podiglo prvu kolektivnu tužbu protiv tri banke. Razlozi tužbe bazirani da isprave posljedice koje je na korisnike kredita ostavilo nedopušteno ugovaranje valutne klauzule u švajcarskim francima i jednostranog mijenjanja kamata i kamatnih marži. U Srbiji ima oko 22.000 stambenih kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima.
Guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković najavila je da će izaći sa rješenjem problema za građane koji imaju tu vrstu kredita i da očekuje da će to biti opomena da se takav proizvod više ne uvodi.
U Hrvatskoj je krajem decembra prošle godine podignuta kolektivna tužba protiv osam banaka koju su podigli Udruženja Franak i Potrošač zbog valutne klauzule u švajcarskim francima i jednostrane promjene kamatne stope. U toj državi ima 120.000 kredita u švajcarskim francima od čega je 75.000 stambenih. Viceguverner Hrvatske narodne banke Damir Odak nedavno je izjavio da su banke koje su odobrile kredite u švajcarskim francima dovele klijente u “neprimjerenu zabludu”. U Hrvatskoj su već počela ročišta po toj tužbi, a banke su tražile da suđenje bude iza zatvorenih vrata.
U BiH je u januaru ove godine donijeta prva nepravosnažna presuda protiv Hipo Alpe Adria grupe zbog kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima. Prema dostupnim podacima, ima 10.000 takvih slučajeva.
Na pojedinim regionalnim portalima je istaknuto da su se “prevareni klijenti iz te tri države povezali da bi zajednički djelovali po tom pitanju”.
Banka nudi konverziju u euro
Iz Hipo Aple Adria banke objašnjeno je da su svi klijenti pored redovne kreditne dokumentacije potpisali izjavu o tome da su u potpunosti svjesni rizika koji preuzimaju i posljedica eventualnih promjena kursa koje mogu uslijediti u budućnosti.
“Za vrijeme trajanja ugovora o kreditu banka nije vršila korekcije inicijalno ugovorenih kamatnih stopa. U kontinuitetu pratimo kretanje kursa i spremni smo u određenom trenutku u dogovoru sa klijentom, da sugerišemo konverziju. Klijenti, shodno odredbama ugovora mogu u svakom momentu obaviti konverziju svog duga iz švajcarskog franka u euro. U sklopu redovnog monitoringa svih vrsta rizika kojima je izložena, pa između ostalog i valutnog, banka nastoji da pribavi relevantne informacije koje bi omogućile da se klijentu sa većim stepenom sigurnosti sugeriše konverzija u njegovom najboljem interesu. Time će i rizik banke biti proporcionalno manji”, objašnjeno je u banci. Na pitanje da li se i banka po tom osnovu zadužila isto u švajcarskim francima odgovoreno je potvrdno.
“Naravno da je banka nabavljala izvore sredstava u valutama u kojima ih je svojevremeno i odobravala, po tadašnjim tržišnim cijenama. I za banku u tom dijelu važe ista pravila kao i za klijente kojima su plasirana ta sredstva. Međutim, na spoljne faktore, kao što je kurs tih valuta, banka naravno ne može da utiče”, tvrde u Hipo Alpe Adria banci.
vijesti.me
