Novi direktor Poreske uprave (PU) Milan Lakićević ocijenio je da se patriotizam prije svega iskazuje plaćanjem poreza i da će “crna lista” 100 obveznika sa najvećim poreskim dugom biti objavljena prije određenog roka 1. jula.
On u intervjuu “Vijestima” govori o poreskoj nedisciplini, ali i manama informacionog sistema i baze podataka PU koju je zatekao, zašto na osnovu poreske indicije ne pokušaju da oporezuju luksuz i imovinu obveznika čiji mjesečni ili godišnji prihodi značajno odudaraju od imovinskog stanja…
Kako je poreski dug za samo nekoliko mjeseci porastao sa oko 216 miliona eura na 354 miliona, odnosno, nespornih 266 miliona eura, kako je Poreska uprava potvrdila u saopštenju?
Poreski dug nije za nekoliko mjeseci narastao, već je nakon detaljnije i sveobuhvatne analize na bazi informacija, koje je moguće dobiti iz informacionog sistema Poreske uprave poreski dug na 31.12. 2012. godine procijenjen na 354 miliona eura. Informacioni sistem Poreke uprave još ne omogućava dobijanje egzaktnih i preciznih statističkih podataka, što nam pričinjava određene probleme u pogledu dobijanja pravovremenih i kvalitetnih informacija.
Ovdje posebno ističemo činjenicu da je potrebno napraviti određenu razliku između poreza za koje je propisano podnošenje poreske prijave i, sa druge strane, poreza i doprinosa na lična primanja i drugih poreza po odbitku. U poreze koji se utvrđuju podnošenjem poreske prijave spadaju: porez na dobit, porez na dodatu vrijednost, akcize, porez na promet nepokretnosti i drugi porezi i naknade koji su od manjeg fiskalnog značaja.
Za ove vrste poreza je evidentiran poreski dug od 290,8 miliona eura. Od ovog iznosa na likvidirane poreske obveznike se odnosi 24,7 miliona. Ovaj dug još figurira u informacionom sistemu PU, ali je on samo formalan i trebalo bi ga isključiti iz evidencije, tako da je stvarni poreski dug po ovom osnovu 266,1 milion. Navedeni iznos može se smatrati podatkom sa visokim stepenom tačnosti za ove vrste poreza i, po ovom osnovu, najveći dio duga se odnosi na oko 120 obveznika.
Navedeni podaci čude tim prije što su se iz Ministarstva finansija prije mjesec hvalili da je poboljšana naplata dažbina. U kakvom ste stanju zatekli bazu podataka o poreskim dugovima i da li je u njoj bilo možda fiktivnih dugova ili preplata na analitičkim karticama obveznika?
Baza podataka u informacionom sistemu PU, prema mojoj ocjeni, nije u potpunosti zadovoljavajuća. Baza sadrži i podatke o poreskim obveznicima, koji negdje predstavljaju nepostojeća zaduženja i nepostojeće pretplate. Glavni razlog za ovakvo stanje je nemarnost i nedisciplina poreskih obveznika koji nijesu blagovremeno podnosili ili povlačili poreske prijave i sl.
Postoji i odgovornost PU zbog određenih propusta, prije svega vezano za ažuriranje podataka o poreskim obveznicima i sređivanje njihovih analitičkih kartica. Evidentno je da od 1. januara 2013. do danas imamo rast budžetskih prihoda koje naplaćuje PU. Zaključno sa 18. martom 2013. prihodi su veći u odnosu na uporedni period iz 2012. za 18 odsto, što je apsolutno povećanje od 16.853.802,98 eura. Analizom ostvarenih prihoda koje je naplatila PU za prva dva mjeseca ove godine u odnosu na uporedni period iz 2011. zabilježen je rast od 2 %.
Ostvareni prihodi PU u februaru 2013. iznosili su 56.700.891 euro, što je za 3 % više u odnosu na plan. Ove činjenice nas ohrabruju i daju nam za pravo da očekujemo dobar trend i u narednom periodu. Rezultat povećanja budžetskih prihoda nije rezultat povećanja privrednih aktivnosti, već prije svega efekat mjera na suzbijanju sive ekonomije koje zajednički sprovode Vlada, Ministarstvo finansija, Poreska uprava i ostali državni organi i institucije.
Ima li Poreska inspekcija zakonska ovlašćenja da na osnovu poreske indicije pokuša da oporezuje luksuz i imovinu obveznika čiji mjesečni ili godišnji prihodi značajno odudaraju od imovinskog stanja?
Poreska uprava za sada ne raspolaže informacionom sistemom koji evidentira ukupnu imovinu svih građana. U perspektivi je planirano da IS PU dobije i tu funkcionalnost. U ovom trenutku PU može u saradnji sa drugim državnim organima i institucijama pokrenuti i realizovati i ove aktivnosti. Tu prije svega mislim na saradnju sa Komisijom za sprečavanje sukoba interesa, Agencijom za sprečavanje pranja novca, Upravom policije i sl.
Međutim, ovdje se postavlja pitanje i otkrivanja tzv. bankarske tajne, to jest mogućnosti uvida u analitiku poslovnih računa poreskih obveznika, za što ovom momentu ne postoji zakonska mogućnost.
U svakoj normalnoj državi najveći dokaz patriotizma je kultura plaćanja poreza. Zašto PU konačno ne otkrije 120 obveznika-najvećih poreskih dužnika među kojima po iznosu duga nije mali broj onih koji su bliski vlasti?
Patriotizam se prije svega iskazuje plaćanjem poreza. Izgrađivanje poreske kulture i poreske discipline je takođe proces koji je uslovljen brojnim sistemskim faktorima. Ovaj problem ne može biti riješen preko noći. Podaci o poreskim obveznicima na neki način mogu biti tretirani i kao poreska tajna. PU ima zakonsku obavezu da objavi tzv. “crnu listu” 100 obveznika sa najvećim poreskim dugom.
Očekujemo da će ova lista biti objavljena i prije određenog roka. PU ne raspolaže podacima o tome ko je je kome blizak, niti je naš zadatak da dajemo bilo kakve kvalifikacije po tom pitanju. Javnost će biti u prilici da sama izvodi zaključke o tome. Siguran sam da će na tom spisku biti i onih koji su “bliski opoziciji”, a ne samo “poziciji”. Razlozi za objavljivanje ove liste nijesu motivisani ovim ciljem, već naprotiv, potrebom da prije svega država i privredni subjekti dobiju pravovremenu informaciju o obveznicima koji su loši poreski dužnici u cilju preduzimanja određenih tržišnih i zakonskih sankcija.
Istovremeno mi sprovodimo određene aktivnosti koje imaju za cilj afirmaciju dobrih poreskih obveznika u cilju podsticanja poreske kulture. Vjerovatno će biti i objavljena i tzv. “bijela lista” najboljih poreskih obveznika. Ovih dana će biti upućen predlog Ministarstvu finansija da se poreskim obveznicima koji odjednom izmire porez na dobitak odobri poreski diskont u iznosu prosječne polugodišnje aktivne kamatne stope + 2 odsto premije.
Da li ste razmišljali da ovoj pojavi doskočite prema modelu Srbije, a to je da se obveznicima sa imovinom vrijednom preko određenog iznosa ostavi neki kratak rok da pribave valjane dokaze o njenom porijeklu?
Već sam rekao da u okviru strategije razvoija IS uvedemo i ovu funkcionalnost i da u budućem periodu realizujemo i ove aktivnosti. Naravno, to će zahtijevati i donošenje ili izmjenu određenih zakonskih propisa.
Glavni kandidat za novog šefa PU u Baru je Siniša Kovačević, šura ministra finansija Radoja Žugića. Da li je g. Kovačevića za tu funkciju favorizovala rodbinska veza sa ministrom i nepotizam, često karakterističan za Crnu Goru kada su u pitanju i visoke funkcije, ili stručne reference u dosadašnjoj borbi protiv privrednog kriminala u policiji?
Odluka o izboru rukovodioca područne jedinice je odluka u nadležnosti direktora PU i biće isključivo moja odluka na bazi referenci i radne biografije kandidata. Siniša Kovačević je u svom dosadašnjem radu u Upravi policije – sektor za privredni kriminalitet, pokazao izuzetne sposobnosti, visok stepen profesionalizma, hrabrost i odlučnosti da se bori sa svim vidovima kriminala.
Rezultati njegovog dosadašnjeg rada kao i bezrezervna opredijeljenost za zakonitost i poštovanje eičkog kodeksa su najvažnije reference g. Kovačevića. Lično, ja bih volio da imam mogućnosti da sve kadrove sa referencama koje su slične referencama g. Kovačevića zaposlim u PU. Mislim da je ovdje u pitanju nešto savim drugo, to jest da određena lica i interesni krugovi koji su po mom mišljenju u zoni sive ekonomije ne žele ni po koju cijenu da na čelu PJ PU Bar vide nekog tako smjelog, odgovornog i savjesnog kao što je g. Kovačević.
tekst i foto: vijesti.me
