Suočene s velikim problemom nenaplativih kredita, banke u slučajevima kada imaju sumnju u bonitet klijenata, od Kreditnog biroa traže mnogo detaljnije izvještaje o njihovoj kreditnoj istoriji i ponašanju.
Mada crne liste fizički ne postoje, bankari, ipak, traže mehanizme za veću kontrolu onih kojima namjeravaju da plasiraju sredstva. Inače, u Srbiji je 130.000 građana u docnji kod doplate.
U posljednje vreme, s rastom nenaplativih kredita, kako nam je potvrđeno, banke zahtijevaju sveobuhvatnije izvještaje o dugovima i ponašanju klijenata. To se naročito odnosi na preduzeća.
Za razliku od zlatnog doba od prije četiri, pet godina, kada su se zajmovi masovno i tražili i odobravali, kreditna aktivnost je danas u stagnaciji.
Ali ono što ne stagnira su nenaplativi krediti gdje su kašnjenja duža od 90 dana. Između 250 i 300 milijardi dinara ili tri milijarde eura odnosi se na tu vrstu zajmova.
Kada se na to doda i 100 odsto rezervisanja koje banke moraju da izdvoje, ispada da je oko šest milijardi eura ukupno opterećenje bankarskog sektora zbog nenaplativih zajmova.
Prema saznanjima Blica, banke namjeravaju ubuduće više da sarađuju i kada je riječ o aktiviranju garancija za sporne kredite. Do sada su u nezavidnoj situaciji bile one koje su kao sredstvo obezbjeđenja zahtijevale mjenice, ali u ništa boljem položaju nisu ni one sa hipotekama.
