Više od 80 posto Čeha ne želi postati dio evropske monetarne unije, pokazuje istraživanje Eurobarometra, a prenosi International Herald Tribune u priči o animozitetu koji u toj zemlji vlada spram eura. Koliko je izražen ilustrira i stav predsjednika na odlasku Vaclava Klausa koji izjednačava EU s bivšim Sovjetskim savezom, optužuje euro za krizu u Grčkoj i govori da je jedinstvena evropska valuta bila greška.
Čak je odbio i postaviti zastavu EU ispred predsjedničke rezidencije.
Iako će na njegovo mjesto doći Miloš Zenman, zagovornik uvođenje eura koji je na tu temu predložio i referendum, slavlje onih koji priželjkuju da ta valuta zamjeni češku krunu ipak bi moglo biti preuranjeno, piše Tribune. Češka ostaje duboko podjeljena kad je u pitanju eurozona, a jaz je pritom nejzraženiji između poslovne zajednice koja vapi za eurom i skeptika koji zajedničku valutu smatraju uzrokom evropske ekonomske boli. Česi su ujedno i najveći protivnici uvođenja eura od svih sedam zemalja bivšeg sovjetskog bloka koje se tek trebaju pridružiti monetarnoj uniji.
Kriza kao glavni argument
“Biti dijelom eurozone nije pokazatelj kvaliteta privrede neke države. To je dokazala i ova kriza. Prosječno češko domaćinstvo kaže – hvala Bogu ne moramo plaćati za te rasipne Grke”, izjavio je Mojmir Hampl, viceguverner tamošnje centralne banke (Česká národní banka).
Češka pritom nije jedina u kojoj raste protivljenje uvođenja eura, iako je najbrže rastuće tržište u bivšem sovjetskom bloku. Evropska komisija objavila je da 54% stanovnika tih država smatra da će euro uzrokovati negativne posljedice na njihovu ekonomiju. Čak i u Letoniji, koja iduće godine želi uvesti euro, 68% stanovnika vjeruje da će time izgubiti dio svog nacionalnog indentiteta.
Uprkos tome što politika razloge češkog protivljenja uvođenju eura vidi i u istorijskim događajima i nepovjerenju prema Francuskoj i Njemačkoj, viceguverner Hampl ističe da je glavni razlog čista ekonomija. Ističe da je upravo zbog nezavisne monetarne politike centralna banka mogla sniziti referentne stope u avgustu 2008. čime su ublaženi udari krize. Štoviše, Hampl kaže da je neulazak u eurozonu uštedio državi oko 280 milijardi eura budući da nisu uplatili novac u evropski fond koji je spašavao Grčku.
Ipak, Češka nije ostala imuna na krizu s obzirom na to da je 80 posto izvoza namijenjeno upravo državama eurozone. Zbog manje potražnje za češkim proizvodima, pogotovo za automobilima i kristalom Bohemian, ekonomija je pala u recesiju. Smanjila se potrošnja domaćinstava budući da je politika krenula u mjere štednje, povećala poreze i srezala trošenje države. Nezaposlenost je u decembru iznosila oko 7,5%, što je ipak znatno manje od 25% koliko iznosi u Španiji ili Grčkoj, no snažnije je udarila siromašnije dijelove države.
Druga strana medalje
S druge strane, češke kompanije vape za eurom, a uvođenje komentarišu s “što brže to bolje” jer im činjenica da su izvan eurozone pri izvozu povećava troškove. Škoda 60% izvozi u EU, a najveći problem joj predstavljaju promjene u kursnoj politici, zbog čega moraju češće mijenjati poslovne strategije. “Česi poput Klausa koji misle da ih je češka kruna spasila od krize, žive u svijetu snova”, kazao je Tomáš Sedláček, ekonomski savjetnik nekadašnjeg predsjednika Vaclava Havela.
